Prema posljednjim podacima HNB-a, krediti nefinancijskim poduzećima iznosili su na kraju travnja 2024. 14,8 mlrd. eura.
Na osnovi stanja, u odnosu na travanj 2023. godine, zabilježen je rast za 3,8% ili 0,5 mlrd. eura (u odnosu na 3,7% godišnje u ožujku). U odnosu na ožujak ove godine ukupni krediti poduzećima porasli su za 1,9% (+0,3 mlrd. eura), najviše od rujna 2022. Promatramo li tekuća kretanja, kreditiranje nefinancijskih poduzeća bilo je donekle prigušeno od druge polovine 2023. Uz učinak baznog razdoblja, odnosno već izražen rast kredita poduzećima u istom razdoblju prethodne godine, navedeno je utjecalo na usporavanje godišnje stope rasta, koja je u veljači 2024. bila najskromnija u dvije godine. Intenziviranju dinamike mjesečnog rasta kredita poduzećima prema kraju prvog i na početku drugog ovogodišnjeg tromjesečja najviše su pridonijeli krediti za obrtna sredstva i krediti za investicije. Jačanje kreditiranja vjerojatno je jednim dijelom odraz stabilizacije uvjeta financiranja.
U strukturi kredita plasiranih poduzećima, krediti za obrtna sredstva iznosili su na kraju travnja 4,7 mlrd. eura te su tako činili 31,5% ukupnih kredita poduzećima. U travnju je godišnja stopa rasta promatranih kredita ubrzala s 5,7% na 6,0%. Na mjesečnoj razini zabilježen je solidan rast za 2,1% ili 96,8 mil. eura. Krediti za investicije s ukupnim iznosom od 6,1 mlrd. eura činili su 41,4% ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim društvima. Na godišnjoj razini, krediti za investicije porasli su za 8,8% ili 498,3 mil. eura, dok su na mjesečnoj razini porasli za 1,7% ili 100,0 mil. eura. Ostali krediti zabilježili su četvrti zaredom pad na godišnjoj razini, odnosno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine skromniji su za 5,3%, dok je na mjesečnoj razini ostvaren rast od 1,9%. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
Prema posljednjim podacima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, nastavlja jačati potražnja poduzeća za kreditima, osobito uslijed potrebe za financiranjem zaliha, obrtnog kapitala, ali i investicija. Kod kreditiranja investicija potražnju vjerojatno potiče i optimizam zasnovan na rastu cijena outputa (potrošačke cijene), prenose RBA analitičari.
Promatrano prema udjelima u ukupnim kreditima plasiranim nefinancijskim poduzećima, velika poduzeća sudjeluju s 41,4%, a slijede mala poduzeća (20,4%), srednja poduzeća (19,9%) i naposlijetku mikro poduzeća (16,6%). Ostatak čine nerazvrstani krediti. Najveći doprinos ubrzanju godišnjeg rasta kredita nefinancijskih poduzeća dolazi upravo od stope rasta kredita velikim poduzećima. Promatrano prema izvornom dospijeću kredita, najveći udio čine krediti s dospijećem višim od pet godina, odnosno sudjeluju s gotovo 60% u ukupnim kreditima.
Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima dosegnula je u prosincu 2023. razinu od 5,4%, što je za 348 baznih bodova više nego u razdoblju prije početka pooštravanja monetarne politike ESB-a.
"Bio je to ujedno i vrhunac promatranog rasta kamatnih stopa. U travnju je ista iznosila 5,2%, 26 baznih bodova niže u odnosu na kraj prošle godine. Odraz je to vjerojatno i očekivanja o početku spuštanja referentnih kamatnih stopa ESB-a. Prema posljednjim rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, standardi odobravanja kredita poduzećima tek su se blago zaoštrili u prvom tromjesečju, znatno umjerenije nego što je to bilježeno tijekom prošle godine. Blaži intenzitet odraz je povoljnije percepcije i tolerancije rizika od strane banaka, dok se u drugom tromjesečju očekuje i ublažavanje standarda odobravanja. Uz polagano spuštanje kamatnih stopa na kredite poduzećima uz očekivanja o nastavku ublažavanja restriktivnosti monetarne politike, stanovita potražnja za robama i uslugama u gospodarstvu također bi u nastavku godine trebala djelovati u pozitivnom smjeru na rast potražnje za kreditima", stoji u analizi RBA analitičara.