Menu
Prema podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba povećao se za 3,8% ili 61 tisuću u odnosu na isto razdoblje 2023. dosegnuvši time 1,64 milijuna, dok je broj nezaposlenih zabilježio pad za 29 tisuća osoba odnosno 23,4% te je iznosio 96 tisuća, prenose RBA analitičari.
Aktivno stanovništvo je u promatranom razdoblju činilo 1,74 milijuna osoba (+1,9% ili +32 tisuće na godišnjoj razini).
Na tromjesečnoj razini, uz pad broja nezaposlenih za 6 tisuća ili 5,9%, ostvaren je i solidan rast broja zaposlenih osoba (+1,7% ili +27 tisuća). Broj aktivnog stanovništva veći je za 21 tisuću osoba odnosno 1,2% u odnosu na razdoblje listopad-prosinac 2023.
Preliminarni podaci također signaliziraju da je broj neaktivnog stanovništva u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,51 milijuna čime je zabilježen pad na tromjesečnoj (27 tis. ili 1,8%) i pad na godišnjoj razini (57 tis. ili 3,6%). Prema izvješću, radno sposobno stanovništvo (15+) smanjilo se na tromjesečnoj i godišnjoj razini (-0,2% odnosno -0,8%) te je iznosilo 3,25 mil. osoba.
U prvom tromjesečju 2024. stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 68%, što je porast za 3,4 postotna boda u odnosu na prvo tromjesečje 2023. Stopa anketne nezaposlenosti (ILO) iznosila je 5,5%, što je za 1,8 postotnih bodova manje nego u istome razdoblju prošle godine.
Primjetna je razlika stope nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,6% prosjek u prvom tromjesečju) i stope anketne nezaposlenosti (ILO), a posljedica je to manjeg prosječnog broja nezaposlenih osoba (-19 tisuća) prema Anketi o radnoj snazi od podataka HZZ-a. Naime, dio anketiranih nezaposlenih osoba (njih 27,7%) nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, dok istovremeno njih 46 tisuća ili 39,8% od ukupno registriranih u HZZ-u nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
"Nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada ocrtava se u kontinuiranom skromnom rastu zaposlenosti na godišnjoj razini. Relativno niska razina stope aktivnosti te stope zaposlenosti u usporedbi s najrazvijenijim državama europodručja odražava određene strukturne slabosti u hrvatskom gospodarstvu. Prigušene gospodarske aktivnosti monetarne unije imale su ograničen utjecaj na (ne)zaposlenost, odnosno tržište rada zadržalo je otpornost. U drugom tromjesečju pozitivni trendovi trebali bi se nastaviti, uzevši u obzir sezonski obrazac kretanja. Usporavanje rasta zapošljavanja te uobičajeni rast registrirane nezaposlenosti moguće je očekivati od srpnja, ali u cijelosti i 2024. godina biti će obilježena snažnim tržištem rada, rastom zaposlenosti i realnim rastom plaća", stoji u završnom komentaru analize RBA analitičara.
