Menu
Krajem veljače 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 47,6 milijardi eura što je 0,8 mlrd. ili 1,7% više u odnosu na veljaču 2023.
Godišnji rast duga opće države posljedica je prvenstveno rasta zaduživanja središnje države. Ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 46,6 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga, prenose RBA analitičari.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 67%. Slijede krediti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.
U veljači je godišnji rast duga opće države bio posljedica rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o strukturi duga, unutarnji dug opće države iznosio je 33,6 mlrd. eura, što čini 70,5% ukupnog duga. Unutarnji dug tako je porastao za više od 1,7 mlrd. eura u odnosu na kraj veljače 2023. Istovremeno, inozemni dug opće države iznosio je više od 14 mlrd. eura i bio je za gotovo milijardu eura niži u usporedbi s veljačom prošle godine (-6,4%).
"Uzevši u obzir posljednje podatke o BDP-u i travanjsku EDP notifikaciju koja je potvrdila prethodno objavljene podatke o dugu opće države na kraju prošle godine, promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju 2023. godine iznosio je 63,0% godišnjeg BDP-a. U 2024. očekujemo nastavak trenda pada relativnog pokazatelja prema 60% BDP-a premda umjerenijom dinamikom", stoji u komentaru RBA analitičara.
"Što se tiče dospijeća javnog duga koji se, u okruženju restriktivne monetarne politike, zanavlja uz više kamatne stope, Hrvatska se tu nalazi u razmjerno povoljnoj situaciji jer se više od 50% javnog duga odnosi na dug s rokom dospijeća iznad 10 godina. Time je zadržana smanjena negativna izloženost kamatnom riziku. Prema objavljenim podacima Eurostata, trošak kamata iznosio je u 2023. godini 1,7% BDP-a. Od aktivnosti na tržištu kapitala, iz Ministarstva financija najavili su da je u planu izdanje narodne obveznice početkom srpnja s obzirom na to da u sedmom mjesecu na domaćem tržištu dospijeva obveznica vrijednosti 1,4 milijarde eura. Prema navodima iz Ministarstva, planirano novo izdanje narodne obveznice vjerojatno će imati dva roka dospijeća, moguće tri i deset godina, a ukupni ciljani iznos bi mogao biti između dvije i 2,5 milijarde eura. Također, trogodišnja obveznica, ako joj to bude ročnost, svakako će biti namijenjena i građanima, a u Ministarstvu razmišljaju da građanima bude omogućeno ulaganje i u desetogodišnje izdanje. U oba izdanja očekujemo pojačani interes građana za sudjelovanje u kupnji vrijednosnih papira, u nedostatku atraktivnijih oblika ulaganja", komentiraju RBA analitičari.
