Menu
U prva četiri mjeseca, rast potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je u prosjeku 4,0%. Prema indeksu potrošačkih cijena, najveći doprinos tome pružile su cijene usluga i hrane (obje po 1,6 postotnih bodova).
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, u razdoblju siječanj-travanj na godišnjoj razini najveći doprinos ukupnom rastu generirale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića s 1,38 postotnih bodova (ili 34,6% ukupnog porasta), a slijedi Prijevoz (0,65 pb ili 16,3%) te Restorani i hoteli (0,53 pb ili 13,2%). Osim Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, ostale glavne skupine također su dale pozitivan doprinos, međutim, primjetno je da rast potrošačkih cijena i dalje predvode cijene hrane i razne kategorije usluga, prenose RBA analitičari.
U travnju, na mjesečnoj razini, rast cijena zabilježen je kod svih posebnih agregata, osim kod Energije (-0,4%). Rast predvode Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije (+1,2%), a slijede Usluge i Hrana, piće i duhan (obje po +0,7%). Ukupan rast za 0,7% u odnosu na ožujak ne odstupa značajno od dugoročnog prosjeka, međutim, mjesečni rast cijena usluga još uvijek upućuje na neuobičajeno visoku tekuću inflaciju u toj kategoriji.
Ipak, s obzirom na to da su u isto vrijeme prošle godine zabilježeni snažniji inflatorni pritisci na mjesečnoj razini, rast na godišnjoj razini usporio je kod svih posebnih agregata. Prosječni godišnji rast cijena Hrane, pića i duhana usporio je u travnju na 4,5% (u odnosu na 4,7% u ožujku). Rast cijena usluga nakon ubrzanja u veljači i ožujku, usporio je na 6,3% (6,6% u ožujku). Pozitivan doprinos ukupnoj godišnjoj inflaciji generiran je i od strane cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda, čiji je godišnji rast usporio s 2,5% na 2,0%. Naposljetku, rast cijena Energije skromniji je za 0,3 postotna boda u odnosu na godišnju promjenu u ožujku te je iznosio 1,1%.
"U skladu s očekivanjima, godišnja inflacija se na početku drugog tromjesečja vratila na silaznu putanju prvenstveno kao posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja prošlogodišnjih neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta u izračunu godišnje stope inflacije. Ipak, rizici da inflacija bude viša od očekivane u narednim mjesecima uključuju mogućnost ustrajnosti tekućih pritisaka u cijenama Usluga, što je povezano, ne samo s inozemnom potražnjom turističkih usluga, već i solidnom domaćom potražnjom u gospodarstvu u skladu s trendovima na tržištu rada (rast zaposlenosti te dvoznamenkasti nominalan rast plaća)", stoji u komentaru RBA analitičara.
"Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) pokazao je na skromnije usporavanje godišnjeg rasta od nacionalnog indeksa, odnosno signalizira da se inflacija spustila s 4,9% na 4,7% (isključujući cijene energije i hrane s 5,4% na 5,2%). Na mjesečnoj razini zabilježeno je čak i ubrzanje s 0,9% na 1,0%, a temeljna inflacija porasla je u odnosu na ožujak za 1,4%. Odraz je to većeg pondera cijena usluga u izračunu harmoniziranog indeksa, što sugerira da su cjenovni pritisci u kategorijama usluga i dalje značajni. Hrvatska se u usporedbi s ostalim zemljama članica EU nastavlja zadržavati na samom vrhu ljestvice, među državama s najintenzivnijim godišnjim rastom opće razine cijena. Općenito, ne treba zanemariti ni cijene energije, čiji rast se može ponovno intenzivirati potencijalnim geopolitičkim nestabilnostima, poput eskalacije sukoba na Bliskom istoku. S druge strane, uz izostanak vremenskih neprilika, očekujemo da će se godišnji rast cijena hrane nastaviti normalizirati", zaključuju RBA analitičari.
