Prema posljednjim podacima HZZ-a, u travnju je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i u odnosu na prethodni mjesec, prenose RBA analitičari.
Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje više od tri godine, odnosno u travnju se nastavlja trideset i sedmi mjesec zaredom. U odnosu na travanj 2023. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 6.530 osoba ili 6,2%. Najsnažniji je to pad na godišnjoj razini od lipnja prošle godine. U odnosu na ožujak evidentiran je pad broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 10.272 osobe ili 9,4%. Snažan mjesečni pad broja nezaposlenih dobrim je dijelom povezan sa sezonskim zapošljavanjem, na što nas upućuje rast, primjerice, broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja, pripremi i usluživanja hrane.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih spustio se na 98.820 osoba.
"Posljedično, očekujemo da će podaci DZS-a (objava na rasporedu 21. svibnja) pokazati da je stopa registrirane nezaposlenosti zabilježila pad s 6,2% u ožujku na 5,6% u travnju",
Tijekom travnja je iz evidencije nezaposlenih izašlo 19.291 osoba (+8,5% u odnosu na travanj 2023.), a od toga je zaposleno 15.400 osoba (14.450 osoba na temelju radnoga odnosa i 950 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (12.981 osoba ili 89,8%). Najveći se broj zaposlio, očekivano, u pružanju smještaja, pripremi i usluživanja hrane (3.746 osoba ili 25,9%), trgovini na veliko i na malo (1.650 ili 11,4%), prerađivačkoj industriji (1.312 ili 9,1%), javnoj upravi i obrani (1.305 ili 9,0%) te ostalim uslužnim djelatnostima a (934 ili 6,5%).
Tijekom travnja prijavljeno je 24.387 slobodnih radnih mjesta, što je za 12,7% više na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (4.146 ili 17,0%), prerađivačke industrije (2.799 ili 11,5%), trgovine na veliko i na malo (2.740 ili 11,2%), pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (2.201 ili 9,0%) te javne uprave i obrane (2.093 ili 8,6%).
"Tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada u uvjetima solidne domaće potražnje uz očekivan blag oporavak inozemne. Navedeno bi trebalo poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada", stoji u komentaru RBA analitičara.
Prema posljednjim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju siječanj-travanj 2024. izdano je 72.872 dozvola za boravak i rad, a najviše u Građevinarstvu te Turizmu i ugostiteljstvu. Od toga je za novo zapošljavanje izdano 50.236 dozvola, za produljenje 17.736 dozvola, a za sezonske radnike 4.900 dozvola. Najveći broj dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (14.280), Nepala (13.741), Srbije (9.692), Indije (6.914) te Filipina (5.165).
"Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina", stoji u zaključku analize RBA analitičara.