Menu
Krajem siječnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 46,9 milijardi eura što je 0,1 mlrd. ili 0,3% više u odnosu na siječanj 2023.
Godišnji rast duga opće države posljedica je prvenstveno rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 45,9 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 67%. Slijede krediti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, prenose RBA analitičari.
U siječnju je godišnji rast duga opće države bio posljedica rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o strukturi duga, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 33 mlrd. eura na kraju siječnja, što čini 70,3% ukupnog duga. Unutarnji dug tako je porastao za više od 1,1 mlrd. eura u odnosu na početak 2023. Istovremeno, inozemni dug opće države iznosio je gotovo 14 mlrd. eura i bio je za milijardu eura niži u usporedbi s početkom 2023.
Uzevši u obzir posljednje podatke o BDP-u i travanjsku EDP notifikaciju koja je potvrdila prethodno objavljene podatke o dugu opće države na kraju prošle godine, promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju 2023. godine iznosio je 63,0% godišnjeg BDP-a i bio je 4,8 postotnih bodova niži u odnosu na kraj 2022. Snažno je to smanjenje u odnosu na kraj 2020., kada se zbog pada gospodarske aktivnosti uz istovremeni rast apsolutnog iznosa duga relativni pokazatelj popeo na gotovo 87% BDP-a. Rezultat je to prvenstveno snažnog rasta nominalnog BDP-a uz skromniji rast duga u apsolutnim iznosima.
"Kretanja u javnim financijama ostala su povoljna u godini iza nas zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika. S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. U 2024. navedeni utjecaj će uz očekivano uspostavljanje stabilnosti cijena oslabiti, međutim, i dalje očekujemo pozitivan, ali zamjetno umjereniji trend pada relativnog pokazatelja prema 60% BDP-a. Uz dospjeli javni dug koji se, u okruženju restriktivne monetarne politike, zanavlja uz više kamatne stope, rast troška za kamate počeo je rasti uglavnom u zemljama u kojima su potrebe za kratkoročnim refinanciranjem veće. Hrvatska se tu nalazi u razmjerno povoljnoj situaciji jer se više od 50% javnog duga odnosi na dug s rokom dospijeća iznad 10 godina, čime je ipak zadržana smanjena negativna izloženost kamatnom riziku. Prema objavljenim podacima Eurostata, trošak kamata iznosio je u 2023. godini 1,7% BDP-a", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
