Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, u veljači je zabilježen rast vrijednosti uvoza robe za 3,2% na godišnjoj razini.
Prvi je to godišnji rast nakon deset mjeseci pada. Vrijednost izvoza robe porasla je drugi mjesec zaredom, u veljači za 3,7% godišnje. Kontinuiran godišnji pad tijekom prošle godine bio je posljedica visoke baze (osobito kod cijena energije), odnosno snažnog rasta vrijednosti robne razmjene tijekom 2022. Normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene, prenose RBA analitičari.
U veljači je vrijednost izvezenih roba iznosila 1,8 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini više za 7,1%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,3 mlrd. eura, povećala se za 10,4% u odnosu na siječanj. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,4 mlrd. eura (+15,1% na mjesečnoj razini i +2,6% u odnosu na veljaču 2023.). Produbljivanje manjka u robnoj razmjeni na mjesečnoj razini posljedica je skromnijeg rasta vrijednosti izvoza roba od rasta vrijednosti uvoza uz već visoku bazu, čime se pokrivenost uvoza izvozom spustila s 58,2% na 56,4%.
Promatrano kumulativno, na godišnjoj razini, u razdoblju siječanj-veljača izvoz je porastao za 3,1%, a uvoz za 0,8% te se manjak u bilanci robne razmjene smanjio za 2,2% na 2,7 mlrd.
Prema NKD-u, u razdoblju siječanj-veljača relativno snažan godišnji pad vrijednosti izvoza i uvoza još uvijek bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-12,5% kod izvoza i -61,1% kod uvoza), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-51% odnosno -40,8%) te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije i okoliša (-33% odnosno +5,7%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 7,6%, a uvoza za 7,2%. Iako se ovdje radi o vrijednostima na koje značajan utjecaj imaju promjene cijena, mješoviti rezultati unutar prerađivačke industrije mogu odražavati promjene u potražnji za pojedinim dobrima, što je u skladu s trenutačno prigušenim industrijskim aktivnostima u europodručju.
Hrvatska je na tržište Europske unije prva dva mjeseca 2024. izvezla robe u vrijednosti od 2,4 mlrd. eura ili 67,4% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 2,1%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 7,4% i vrijednost uvoza od 5,1 mlrd. eura (81,5% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 2,7 mlrd. eura (+12,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). U razmjeni su članice CEFTA-e činile 20% izvoza i 5,7% uvoza roba, a višak u razmjeni se povećao za 38% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno na 357 mil. eura, prenose RBA analitičari.
