Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u ožujku je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba na godišnjoj razini, prenose RBA analitičari.
Na mjesečnoj razini, nakon gotovo kontinuiranog rasta od lipnja 2023. (kao odraz sezonskog obrasca) zabilježen je pad broja registriranih nezaposlenih osoba drugi mjesec zaredom. Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje neprekidno tri godine, odnosno u ožujku se nastavlja trideset i šesti mjesec zaredom. U odnosu na ožujak 2023. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.888 osoba ili 2,6%. U odnosu na veljaču evidentiran je pad broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 7.342 osoba ili 6,3% vjerojatno dobrim dijelom kao posljedica sezonskog zapošljavanja. Naime, kao razlog izlaska iz evidencije nezaposlenih, više od 2 tisuće osoba navelo je sezonsko zapošljavanje, prenose RBA analitičari.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih spustio se na 109.092 osobe. Posljedično, uz mjesečni rast aktivnog stanovništva na 1.755.368 osoba (+0,3%), stopa registrirane nezaposlenosti spustila se s 6,7% u veljači na 6,2% u ožujku. Na godišnjoj razini, u odnosu na ožujak 2023. godine, registrirana stopa nezaposlenosti niža je za 0,3 postotna boda. Smanjenje stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je godišnjeg pada broja registriranih nezaposlenih (-2,6%) uz rast broja aktivnog stanovništva (+1,4% godišnje).
Tijekom ožujka je iz evidencije nezaposlenih izašlo 17.378 osoba (-4,7% u odnosu na ožujak 2023.), a od toga je zaposleno 13.105 osoba (12.213 osoba na temelju radnoga odnosa i 892 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (10.581 osoba ili 86,6%). Najveći se broj, očekivano, zaposlio u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (2.858 ili 23,4%), a slijedi trgovina na veliko i na malo (1.588 osoba ili 13,0%), prerađivačka industrija (1.399 ili 11,5%) te građevinarstvo (900 ili 7,4%).
Tijekom ožujka prijavljeno je 24.151 slobodnih radnih mjesta, što je za 15,3% manje na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3.774 ili 15,6%), prerađivačke industrije (3.171 ili 13,1%), trgovine na veliko i na malo (2.672 ili 11,1%), obrazovanja (2.518 ili 10,4%) te pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (2.374 ili 9,8%).
"Tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada i predviđamo blag pad stope nezaposlenosti na razini godine (0,1-0,2pb). S trenutačne točke gledišta, uz očekivan izostanak zamjetnijeg usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju, solidna domaća potražnja trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada. Rast zaposlenih bi, prema našim očekivanjima, najvećim dijelom mogao biti realiziran zapošljavanjem stranaca. Snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
