Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju veljače 2024., na osnovi stanja, 43,1 mlrd. eura.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 3,7% ili 1,6 mlrd. eura. Na mjesečnoj razini ukupni krediti zabilježili su rast za 0,5% ili 219,6 mil. eura.
Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od 14,4% u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini pali za 0,2% ili 15,3 mil. eura. Na godišnjoj razini pad je iznosio 13,7% ili 985,9 mil. eura. Glavnina kredita opće države odnosi na kredite središnjoj državi (86,2%), koji su na kraju veljače iznosili 5,4 mlrd. eura (-0,1% mjesečno i -14,4% godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
Krediti kućanstvima iznosili su 22,1 mlrd. eura ili 51,2% ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 10,7% ili 2,1 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,8% ili 174,3 mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se više od 11 mlrd. eura (ili 49,9% ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 10,8%, u odnosu na siječanj promatrani krediti porasli su za 0,6% ili 65,2 mil. eura. S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju na relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima, dvoznamenkasta godišnja stopa rasta posljedica je baznog učinka. Naime, mjesečni rast kredita u siječnju i veljači 2023. bio je relativno skroman (0,1% odnosno 0,3%) s obzirom na to da su se kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u ožujku iste godine, pišu RBA analitičari.
Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, iznosila je u veljači 37% ukupnih kredita plasiranih kućanstvima (najviše od svibnja 2022.). U odnosu na veljaču 2023. godine zabilježen je rast za 12,5% ili 0,905 mil. eura. Postepeno ubrzanje rasta promatranih kredita bilježeno je od početka godine. Na godišnjoj razini, već je u studenom 2023. rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita.
"Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća, za očekivati je nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima. U odnosu na prosinac, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 2,2% ili 172,9 mil. eura", stoji u analizi RBA analitičara.
Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,4 mlrd. eura, činili su na kraju veljače 33,4% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 2,6% (+0,4 mlrd. eura) u odnosu na veljaču prošle godine te za 0,3% (+46,8 mil. eura) u odnosu na siječanj. U siječnju je pad na mjesečnoj razini, prema navodima HNB-a, zrcalio otplatu sindiciranog kredita poduzeća iz energetskog sektora, dok je u veljači kreditiranje poduzeća ostalo prigušeno.
"Usporavanje na godišnjoj razini je evidentirano gotovo tijekom cijele prošle godine (izuzev studenog), a nastavljeno je i u 2024. kao posljedica učinka baznog razdoblja. Kod poduzeća je potražnja skromnija kao odraz porasta zaduženosti poduzeća tijekom 2022., dok u istom smjeru vjerojatno djeluje i kontinuirana ekonomska neizvjesnost i njezin utjecaj na investicijske aktivnosti. Godišnji rast je usporio kod kredita za investicije (s 7,9% na 7,4%) i kod kredita za obrtna sredstva (s 2,6% na 1,4%), dok su ostali krediti nastavili bilježiti pad drugi mjesec zaredom (-2,7%), nakon što je u siječnju zabilježen prvi od kolovoza 2020. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite", komentiraju RBA analitičari.
"Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja poduzeća u prethodnim, ali i u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u pooštrenim uvjetima financiranja u odnosu na razdoblje prije rasta ključnih kamatnih stopa. Tijekom siječnja i veljače prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima iznosila je 5,3% ili 334 baznih bodova više u odnosu na razdoblje prije početka pooštravanja monetarne politike ESB-a. S druge strane, kućanstva su se za stambene kredite zaduživala po prosječnoj kamatnoj stopi od 3,9% ili 10 baznih bodova više na mjesečnoj razini (+164 bb u odnosu na razdoblje prije zaoštravanja monetarne politike), dok je prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite iznosila u veljači 6,2% (-4bb na mjesečnoj razini te +91bb u odnosu na razdoblje prije rasta referentnih kamatnih stopa). Na mjesečnoj razini primjetna je stabilizacija kamatnih stopa i njihovo zadržavanje na razinama s kraja prošle godine", stoji u zaključku analize RBA analitičara.
