Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju siječnja 2024., na osnovi stanja, 42,8 mlrd. eura, prenose RBA analitičari.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 5,3% ili 1,5 mlrd. eura, što je usporavanje za 0,6 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu u prosincu. Na mjesečnoj razini ukupni krediti zabilježili su pad za 0,6% ili 246,6 mil. eura.
Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od 14,6% u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini pali za 1,3% ili 81,4 mil. eura. Na godišnjoj razini pad je iznosio 13,6% ili 985,4 mil. eura. Glavnina kredita opće države odnosi na kredite središnjoj državi (86,2%), koji su na kraju siječnja iznosili 5,4 mlrd. eura (-1,3% mjesečno i -13,7% godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
Krediti kućanstvima iznosili su 21,9 mlrd. eura ili 51,1% ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 10,2% ili 2 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,6% ili 137,9 mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se gotovo 11 mlrd. eura (ili 50% ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 10,4%, u odnosu na prosinac promatrani krediti porasli su za 0,6% ili 64,3 mil. eura. S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju na relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima, dvoznamenkasta godišnja stopa rasta posljedica je baznog učinka. Naime, mjesečni rast kredita u siječnju 2023. bio je skroman (0,1%) s obzirom na to da su se kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u ožujku iste godine. Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, iznosila je u siječnju 36,8% ukupnih kredita plasiranih kućanstvima (najviše od lipnja 2022.).
U odnosu na siječanj 2023. godine zabilježen je rast za 12,0% ili 0,9 mlrd. eura. Najsnažniji je to godišnji rast od ožujka 2019., a ubrzanje je bilježeno od početka godine. Na godišnjoj razini, već je u studenom 2023. rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita.
"Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća, za očekivati je nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima. U odnosu na prosinac, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,9% ili 71,6 mil. eura", stoji u komentaru RBA analitičara.
Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,3 mlrd. eura, činili su na kraju prosinca 33,4% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 3,1% (+0,4 mlrd. eura) u odnosu na siječanj prošle godine, ali i zabilježili pad za 2,1% (-300,8 mil. eura) u odnosu na prosinac 2023. Pad na mjesečnoj razini je, prema navodima HNB-a, zrcalio otplatu sindiciranog kredita poduzeća iz energetskog sektora. Stoga je i ukupan pad kredita na mjesečnoj razini generiran prvenstveno smanjenjem u sektoru nefinancijskih društava. Ipak, usporavanje na godišnjoj razini je evidentirano gotovo tijekom cijele prošle godine (izuzev studenog), a nastavljeno je i na početku 2024. kao posljedica učinka baznog razdoblja. Iako je ubrzao rast kredita za investicije (s 6,5% na 7,9%), usporavanje je zabilježeno kod kredita za obrtna sredstva (s 4,3% na 2,6%), dok su ostali krediti zabilježili prvi pad na godišnjoj razini (-2,7%) od kolovoza 2020.
Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja u prethodnim, ali i u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u pooštravanju uvjeta financiranja. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima iznosila je u siječnju 5,3% ili 334 baznih bodova više u odnosu na razdoblje prije početka pooštravanja monetarne politike ESB-a. Na mjesečnoj razini je pak zabilježeno blago smanjenje prosječne kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima (-14bb). Promatrajući podatke središnje banke, smanjenju je pridonijela niža kamatna stopa na kredite mikropoduzećima, a promatrano prema namjeni, negativnim doprinosom izdvajaju se krediti za investicije i faktoring.
"Promatrano prema kretanju plasmana kućanstvima i nefinancijskim društvima, može se zaključiti da je kreditna aktivnost još uvijek solidna unatoč višim kamatnim stopama u odnosu na razdoblje prije zaoštravanja monetarne politike (osobito kod kućanstava i gotovinskih nenamjenskih kredita). Kod poduzeća je potražnja skromnija kao odraz porasta zaduženosti poduzeća tijekom 2022., dok u istom smjeru vjerojatno djeluje i kontinuirana ekonomska neizvjesnost i njezin utjecaj na investicijske aktivnosti", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
