Menu
Prema jučer objavljenim podacima DZS-a, ukupan broj turističkih noćenja bio je u siječnju za 1,2% manji u odnosu na siječanj 2023., dok je broj dolazaka porastao za 1,0% godišnje.
Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 231 tisuća dolazaka i 594 tisuće noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 118 tisuća te su ostvarili 343 tisuća noćenja, što je za 2,9% više dolazaka, ali i 1,6% manje noćenja na godišnjoj razini. Strani gosti su tako na početku godine ostvarili gotovo 58% ukupnih noćenja, prenose RBA analitičari.
Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, prema preliminarnim podacima, najviše noćenja ostvarili su strani turisti iz Slovenije (47 tisuća ili 13,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Na godišnjoj razini, turisti iz Slovenije ostvarili su za 8,1% manje noćenja. Slijede noćenja turista iz Njemačke (10,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), Austrije (10,3%), Italije (8,9%), BiH (7,4%). Kod svih spomenutih zemalja prisutan je pad noćenja turista u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, osim BiH (+3,8%). Skromnija noćenja gostiju iz Njemačke u 2023. i na početku 2024. povezana su i s izazovnim gospodarskim kretanjima na našem najvećem emitivnom tržištu.
Turisti su najviše noćili u Gradu Zagrebu (133 tisuće noćenja, 22,4% od ukupno ostvarenih). U odnosu na isto razdoblje godinu ranije ostvaren je rast za 4,5%. Najviše noćenja u Gradu Zagrebu ostvarili su strani turisti iz Italije (10,2%) te turisti iz Njemačke (6,7%). Od ostalih županija prema broju noćenja turista, slijedi Istarska (123 tisuće noćenja) te Primorsko-goranska županija (92 tisuće noćenja).
Prema vrsti komercijalnog smještaja, najviše noćenja ostvareno je u skupni Hoteli i sličan smještaj (370 tisuća ili 62,3% od ukupno ostvarenih noćenja).
"Tijekom prošle godine u predsezoni zabilježen je rekordan rast fizičkih pokazatelja, a upravo u razdobljima izvan središnjeg dijela turističke sezone leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude). Dobri vremenski uvjeti, ali i prihvatljivije cijene smještaja u usporedbi sa središnjim ljetnim mjesecima zasigurno su neki od čimbenika koji pridonose dobrim rezultatima turističkih pokazatelja. Ostaje za vidjeti hoće li se vrlo dobra prošlogodišnja predsezona ponoviti ili čak i nadmašiti u ovoj godini. Podaci evistiora sugeriraju na rast i dolazaka i noćenja turista u veljači u odnosu na isto razdoblje godinu ranije", stoji u komentaru RBA analitičara.
"Na razini cijele godine očekujemo umjereno pozitivna turistička kretanja. Nepovoljno na turističke aktivnosti djelovat će očekivan slabašan rast gospodarstava, posebno na najvažnijim hrvatskim emitivnim tržištima. Dodatno, Hrvatska je u 2023. godini vjerojatno poslovala na vrhuncu svojih kapaciteta, pa je za očekivati skromniji godišnji rast dolazaka i noćenja turista. Rast prihoda od turizma također će biti ograničen, uzevši u obzir očekivan nastavak popuštanja inflatornih pritisaka. S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, turistička kretanja nastavit će podržavati rast osobne potrošnje, a time i gospodarski rast", zaključuju analitičari Raiffesienbanka.
