Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u veljači je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba na godišnjoj razini.
Na mjesečnoj razini, kao odraz sezonskog obrasca, nakon gotovo kontinuiranog rasta od lipnja 2023. (isključujući rujan prošle godine) zabilježen je pad broja registriranih nezaposlenih osoba. Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje gotovo tri godine, odnosno u siječnju se nastavlja trideset i peti mjesec zaredom. U odnosu na veljaču 2023. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 1.551 osobu ili 1,3%. Najskromnija je to negativna godišnja promjena u dosadašnjem trendu pada. U odnosu na siječanj evidentiran je pad broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 3.286 osoba ili 2,7%.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih spustio se na 116.434 osobe. Posljedično, očekujemo da će podaci DZS-a (objava na rasporedu 20. ožujka) pokazati da je stopa registrirane nezaposlenosti zabilježila pad s 6,8% u siječnju na 6,7% u veljači.
U odnosu na veljaču 2022. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 14.019 osoba ili 10,7%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 21.543 osobe ili 15,6%.
Tijekom veljače je iz evidencije nezaposlenih izašlo 14.421 osoba (-6,3% u odnosu na veljaču 2023.), a od toga je zaposleno 10.197 osoba (9.665 osoba na temelju radnoga odnosa i 532 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (8.184 osoba ili 84,7%). Najveći se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (1.467 ili 15,2%), trgovini na veliko i na malo (1.455 osoba ili 15,1%), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (1.175 li ili 12,2%), građevinarstvu (859 ili 8,9%) te obrazovanju (1.168 osoba ili 15,3%).
Tijekom veljače prijavljeno je 24.501 slobodnih radnih mjesta, što je za 11,4% više na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3.591 ili 14,7%), prerađivačke industrije (3.151 ili 12,9%), pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (3.145 ili 12,8%), obrazovanja (2.842 ili 11,6%) te trgovine na veliko i na malo (2.336 ili 9,5%).
"Iako tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada, trendovi će djelomično ovisiti o raspletu gospodarske situacije u monetarnoj uniji i ostalim tržištima. Predviđamo tek minimalni pad stope nezaposlenosti (za 0,1-0,2 pb). S trenutačne točke gledišta, u uvjetima slabljenja inflatornih pritisaka, solidna domaća potražnja uz očekivan blag oporavak inozemne, trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada", stoji u priopćenju RBA analitičara.
Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u veljači 2024. iznosio je gotovo 40 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 215 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije odražava nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima na domaćem tržištu rada. Iako još uvijek najveći broj radnika dolaze iz BiH te Srbije (ukupno preko 30%), sve veći i rastući broj radnika je iz dalekih azijskih država poput Nepala, Indije i Filipina.
"Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
