Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u siječnju je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba na godišnjoj razini, ali je zabilježen i nastavak rasta na mjesečnoj razini, sedmi u posljednjih osam mjeseci.
Vrijedi napomenuti da je rast na mjesečnoj razini još uvijek odraz uobičajenog sezonskog obrasca. Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje gotovo tri godine, odnosno u siječnju se nastavlja trideset i četvrti mjesec zaredom. U odnosu na siječanj 2023. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.649 osoba ili 2,2%. S druge strane, u odnosu na prosinac 2023. evidentiran je rast broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 4.738 osobe ili 4,1%.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 119.720 osoba. Posljedično, očekujemo da će podaci DZS-a (objava na rasporedu 20. veljače) pokazati da je stopa registrirane nezaposlenosti porasla s 6,5% u prosincu na 6,8% u siječnju.
U odnosu na siječanj 2022. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 11.273 osobe ili 8,6%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 20.204 osobe ili 14,4%.
Tijekom siječnja je iz evidencije nezaposlenih izašlo 11.771 osoba (-4,4% u odnosu na siječanj 2023.), a od toga je zaposleno 8.157 osobe (7.654 osobe na temelju radnoga odnosa i 503 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (6.596 osoba ili 86,2%). Najveći se broj zaposlio u obrazovanju (1.168 osoba ili 15,3%), trgovini na veliko i na malo (1.143 osoba ili 14,9%), prerađivačkoj industriji (1.124 ili 14,7%) te pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (933 ili 12,2%).
Tijekom siječnja prijavljeno je 27.106 slobodnih radnih mjesta, što je za 2,5% manje na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (5.203 ili 19,2%), prerađivačke industrije (3.369 ili 12,4%) zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3.339 ili 12,3%), obrazovanja (2.716 ili 10,0%) te trgovine na veliko i na malo (2.678 ili 9,9%).
"Iako tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada, trendovi će djelomično ovisiti o raspletu gospodarske situacije u monetarnoj uniji i ostalim tržištima. S trenutačne točke gledišta, u uvjetima slabljenja inflatornih pritisaka, solidna domaća potražnja uz očekivan blag oporavak inozemne, trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada", stoji u objavi RBA analitičara.
Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u siječnju 2024. iznosio je više od 18 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 170 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije odražava nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima na domaćem tržištu rada.
