Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, u studenom je zabilježen pad vrijednosti izvoza i uvoza robe na godišnjoj razini osmi mjesec zaredom.
Naime, vrijednost izvoza roba pala je u odnosu na studeni 2022. za 9,4%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 11,5% godišnje. Posljedica je to prvenstveno visoke prošlogodišnje baze (u studenom 2022. rast uvoza 33,0%, a izvoza 25,0% godišnje), kada je snažno porasla vrijednost robne razmjene u raznim kategorijama.
"Djelomična normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene. Stoga je prema dostupnoj statistici teško procijeniti utjecaj prigušenih gospodarskih aktivnosti kod najvažnijih zemalja trgovinskih partnera na dinamiku robne razmjene", stoji u komentaru RBA analitičara.
Normalizacija cijena energenata i njezin utjecaj na trendove u robnoj razmjeni zrcali se i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći doprinos ukupnom padu vrijednosti izvoza i uvoza roba u razdoblju siječanj-studeni 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. generiran od strane Mineralnih goriva i maziva (172% kod izvoza odnosno 203,6% kod uvoza roba). Uz to isključujući mineralna goriva i maziva iz navedene klasifikacije, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast i izvoza i uvoza roba. Pri tome je rast izvoza roba iznosio 4,3%, a uvoza roba 6,9%. Naravno, važno je skrenuti pažnju da se radi o nominalnim kategorijama. Naime, na rast vrijednosti međunarodne razmjene u ostalim kategorijama utjecale su i više cijene, kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova poput cijena energije.
Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-studeni 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju je pao za 5,9%, u Sloveniju za 4,9%, dok je u Njemačku porastao za 2,2%. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.
Ipak, kada bi izračunali inozemnu potražnju kao ponderirani prosjek realnog rasta BDP-a hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, pri čemu su kao ponderi korišteni njihovi udjeli u hrvatskom robnom izvozu, primjetno je usporavanje potražnje i kod Njemačke. Dok je u 2022. doprinos rastu ukupne inozemne potražnje Njemačke iznosio više od 6,5%, negativan doprinos u 2023. trebao bi iznositi oko 3,5%. Stoga bi se moglo zaključiti da se slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju, osobito u najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, djelomično odražava na trendove u robnoj razmjeni.
"Slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU nastavit će se odražavati na robnu razmjenu i u narednim mjesecima. Istovremeno bi utjecaj baznog razdoblja trebao postepeno iščezavati. Očekivan oporavak vanjskotrgovinske potražnje u 2024. godini nastavit će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika", komentiraju RBA analitičari.
Promatrano kumulativno, u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine, vrijednost izvezene robe iznosila je 21,1 mlrd. eura, što predstavlja pad za 4,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od 36,5 mlrd. eura pao je u promatranom razdoblju za 5,0% u odnosu na isto razdoblje 2022. Zbog snažnijeg pada uvoza vanjskotrgovinski deficit je sužen na 15,4 mlrd. eura (-5,2% na godišnjoj razini), dok je pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila 57,7%.
Prema NKD-u, u prvih jedanaest mjeseci 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-55% kod izvoza i -43,9% kod uvoza) i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-41,5% odnosno -58,7%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 3,7%, a uvoza za 3,8%. Međutim, unutar prerađivačke industrije, intenzivno smanjenje bilježi Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-26,9% kod izvoza odnosno -15,9% kod uvoza roba).
Popuštanje uvoznih cjenovnih pritisaka stoga je primjetno i u promjenama kod raznih kategorija NKD-a. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije.
Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u promatranom razdoblju izvezla robe u vrijednosti od 14,3 mlrd. eura ili 68,0% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 5,9%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,1% i vrijednost uvoza od gotovo 28 mlrd. eura (76,6% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 13,6 mlrd. eura (+14,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).
"Produbljivanje manjka vjerojatno je i posljedica razlike gospodarske dinamike između Hrvatske i ostalih država članica EU, odnosno snažnog rasta osobne potrošnje i izvoza usluga (turizma) uslijed čega nije došlo do zamjetnijeg usporavanja uvoza roba", stoji u komentaru RBA analitičara.
Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, Hrvatska je u razdoblju siječanj-studeni 2023. izvezla robe u vrijednosti od 4,0 mlrd. eura ili 19,1% ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 2,4 mlrd. eura ili 6,4% ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 1,7 mlrd. eura, što je nominalno povećanje od gotovo 18% u odnosu na isto razdoblje 2022.
