Menu
Analiza tržišta rada u Hrvatskoj otkriva kako je u 2023. godini objavljeno više od 330.000 oglasa za posao, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na prethodnu godinu. Pogledamo li jedinstvene oglase, točnije natječaje za posao koji su postavljeni na više različitih mjesta, ali se u statističkom izračunu gledaju kao jedna jedinica, otkrit ćemo kako je tijekom prošle godine objavljeno 255.000 jedinstvenih oglasa, odnosno 4 % više u odnosu na 2022. godinu.
No, pritom je potrebno razmotriti važan faktor – rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, koji se nerijetko odvija putem alternativnih kanala za privlačenje strane radne snage. U prvom redu kroz agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika. Trenutno je registrirano više od 600 takvih agencija u Hrvatskoj.
Imajući u vidu navedene čimbenike, kao i trenutne tržišne uvjete, dolazimo do zaključka kako je porast potražnje za radom znatno veći nego što brojke sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi više od 8% u usporedbi s prošlom godinom.
Početak 2023. godine obilježio je osjetan rast broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, a taj rast je blago usporio u drugom, odnosno trećem prošlogodišnjem kvartalu. U posljednjem, četvrtom kvartalu 2023. objavljeno je više od 73.600 natječaja za posao, što predstavlja rast od 5,5% u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.
Ako promatramo jedinstvene oglase na tržištu, radi se o 57.300 natječaja za posao i rastu potražnje za radom od 5,6 posto u odnosu na 4. kvartal godinu prije.
Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima
Najveći rast broja oglasa primjećujemo u kategorijama: Skladištenje i logistika, Promet, transport i pomorstvo, Instalacije i brodogradnja te Zdravstvo i socijalni rad. S druge strane, najveći pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u Arhitekturi, IT-u i Ljudskim resursima.
Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao primjetan je i u sektoru Turizma, baš kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije, promatrano iz perspektive cijelog tržišta, zabilježen je blagi pad potražnje za radnom snagom. U Prodaji, jednoj od najbrojnijih kategorija prema broju oglasa, na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj je ostvaren blagi rast potražnje za radom.
Početak 2023. godine obilježio je osjetan rast broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, a taj rast je blago usporio u drugom, odnosno trećem prošlogodišnjem kvartalu. U posljednjem, četvrtom kvartalu 2023. objavljeno je više od 73.600 natječaja za posao, što predstavlja rast od 5,5% u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.
Ako promatramo jedinstvene oglase na tržištu, radi se o 57.300 natječaja za posao i rastu potražnje za radom od 5,6 posto u odnosu na 4. kvartal godinu prije.
Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima
Najveći rast broja oglasa primjećujemo u kategorijama: Skladištenje i logistika, Promet, transport i pomorstvo, Instalacije i brodogradnja te Zdravstvo i socijalni rad. S druge strane, najveći pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u Arhitekturi, IT-u i Ljudskim resursima.
Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao primjetan je i u sektoru Turizma, baš kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije, promatrano iz perspektive cijelog tržišta, zabilježen je blagi pad potražnje za radnom snagom. U Prodaji, jednoj od najbrojnijih kategorija prema broju oglasa, na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj je ostvaren blagi rast potražnje za radom.
Među najtraženijim zanimanjima i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.
Najtraženija zanimanja u 2023. godini: konobar (barmen), kuhar, prodavač (trgovac), skladištar, radnik u proizvodnji te vozač.
Više od polovice objavljenih oglasa za posao (53%) odnosila se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji, nakon čega slijede obalne županije: Primorsko-goranska (14%), Splitsko – Dalmatinska (14%) te Istarska (10%) županija.
U 2023. godini, čak 79% objavljenih radnih pozicija bilo vezano uz stalno zaposlenje, dok je 50% oglasa bilo usmjereno prema radu na određeno vrijeme. Sezonski radnici bili su traženi u svega 5% oglasa, dok su se oglasi za studentske poslove pojavljivali u 3% slučajeva.
Poslodavci su najčešće postavljali uvjet srednje stručne spreme kandidata – u 54% oglasa istaknuto kako je srednja stručna sprema ključna za uspješnu prijavu na natječaj.
„Nažalost, propuštamo priliku za kvalitetnu rekonstrukciju javnog sektora. Jasno je da javni i državni sektor zapošljava prevelik broj ljudi, a ti zaposlenici su često nedovoljno plaćeni. Međutim, podizanje plaća svima zaposlenima u javnom sektoru nije adekvatno rješenje. Umjesto toga, potrebno je razmotriti smanjenje broja zaposlenih i njihovu prekvalifikaciju, što bi posljedično smanjilo potrebu za stranim radnicima. Također, transparentna politika zapošljavanja i borba protiv korupcije mogli bi smanjiti nezadovoljstvo građana i iseljavanje te potaknuti povratak iseljenih“, zaključuje Žonja.
