Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, u listopadu je zabilježen pad vrijednosti izvoza i uvoza robe na godišnjoj razini sedmi mjesec zaredom.
Naime, vrijednost izvoza roba pala je u odnosu na listopad 2022. za 4,6%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 8,6% godišnje. Posljedica je to i visoke prošlogodišnje baze (u listopadu 2022. rast uvoza 44,2%, a izvoza 27,5% godišnje), kada je snažno porasla vrijednost robne razmjene u kategorijama vezanim za energiju.
"Djelomična normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene. Na dinamiku robne razmjene trenutačno utječu i prigušene gospodarske aktivnosti i ekonomska kretanja kod najvažnijih zemalja trgovinskih partnera", stoji u objavi RBA analitičara.
Vrijednost izvezenih roba iznosila je u listopadu 2,1 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini rast za 9,6%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,4 mlrd. eura, porasla je za 7,1% u odnosu na prethodni mjesec. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,35 mlrd. eura.
Kao rezultat izraženijeg mjesečnog rasta izvoza od uvoza roba, pokrivenost uvoza izvozom porasla je u listopadu na 60,5% (+1,4pb u odnosu na rujan), što je najveća razina od ožujka 2023.
Promatrano kumulativno, u prvih deset mjeseci 2023. godine, vrijednost izvezene robe iznosila je gotovo 19 mlrd. eura, što predstavlja pad za 4,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od 33,3 mlrd. eura pao je u promatranom razdoblju također za 4,4% u odnosu na isto razdoblje 2022. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 14,35 mlrd. eura (-4,5% na godišnjoj razini). Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 56,9%. U trenutačnim uvjetima popuštanja inflatornih pritisaka i prigušene potražnje za robama, očekivano je slabljenje vrijednosti robne razmjene u odnosu na ista razdoblja prethodne godine.
Da normalizacija cijena energenata ima snažan utjecaj na trendove u robnoj razmjeni, zrcali se i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći pad vrijednosti izvoza i uvoza roba u promatranom razdoblju, od kategorija sa značajnijim udjelom, zabilježen u Mineralnim gorivima i mazivima (kod izvoza -41,1% u odnosu na sij.-lis. 2022., a kod uvoza -38%).
Također, promatrano prema NKD-u, u prvih deset mjeseci 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-50,9% kod izvoza i -41,1% kod uvoza) i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-41,2% odnosno -58,8%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 3,7%, a uvoza za 4,7%. Međutim, unutar prerađivačke industrije, intenzivno smanjenje bilježi Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-29,9% kod izvoza odnosno -14,1% kod uvoza roba).
Popuštanje uvoznih cjenovnih pritisaka stoga je primjetno i u promjenama kod raznih kategorija NKD-a. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije.
Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u promatranom razdoblju izvezla robe u vrijednosti od 12,9 mlrd. eura ili 68,1% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 5,1%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,7% i vrijednost uvoza od 25,4 mlrd. eura (76,1% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 12,4 mlrd. eura (+14,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).
Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, Hrvatska je u razdoblju siječanj-listopad 2023. izvezla robe u vrijednosti od 3,6 mlrd. eura ili 19,1% ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 2,2 mlrd. eura ili 6,5% ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 1,5 mlrd. eura, što je nominalno povećanje od gotovo 18% u odnosu na isto razdoblje 2022.
"Slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU nastavit će se odražavati na trendove u robnoj razmjeni i u narednim mjesecima. Istovremeno bi utjecaj baznog razdoblja trebao postepeno iščezavati. U godini pred nama, očekivan oporavak vanjskotrgovinske potražnje nastavit će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika, odnosno rast troškova i uvjeta financiranja", stoji u završnom komentaru RBA analitičara kojeg potpisuje Petar Bejuk.
