Menu
Prema posljednjoj dostupnoj službenoj statistici DZS-a ukupan broj turističkih noćenja bio je u studenom za 2,7% veći u odnosu na studeni 2022., dok je broj dolazaka porastao za 13,8% godišnje, prenose RBA analitičari.
Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 369 tisuća dolazaka i 823 tisuće noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 213 tisuća te su ostvarili 525 tisuća noćenja, što je za 15,9% više dolazaka, ali i 0,2% manje noćenja na godišnjoj razini. Pri tome su strani gosti u studenom ostvarili 63,8% ukupnih noćenja. Uspoređujući podatke sa studenim 2019., ukupan broj dolazaka u studenom 2023. manji je za 0,5%, dok je broj ukupnih noćenja turista veći za 1,2%.
U studenom su najviše noćenja ostvarili turisti iz Slovenije, odnosno 14,0% od ukupno ostvarenih noćenja. Najviše noćenja turisti iz Slovenije ostvarili su u Istarskoj županiji. Slijede noćenja iz Austrije (11,4%), Njemačke (11,2%), Italije (5,6%), SAD-a (5,2%), BiH (4,7%) te Srbije i Francuske (obje po 3,3%). Iako je broj noćenja gostiju iz Njemačke padao u središnjem dijelu turističke sezone na godišnjoj razini, u listopadu i studenom je broj noćenja porastao.
"Skromnija noćenja gostiju iz Njemačke, osobito tijekom ljetnih mjeseci, zrcale izazovna gospodarska kretanja na našem najvećem emitivnom tržištu koja potiču na pojačani oprez i suzdržavanje od putovanja (potrošnje) u uvjetima u kojima je cijelo gospodarstvo EU na rubu recesije", komentiraju RBA analitičari.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do studenog također je zabilježen rast fizičkih pokazatelja u turizmu te su turisti ostvarili 19,1 mil. dolazaka i 91,5 mil. noćenja. Broj dolazaka tako je veći za 9,5%, a broj noćenja za 2,5% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, najviše noćenja u prvih jedanaest mjeseci ostvarili su strani turisti iz Njemačke (22,3 mil. ili 26,6%), što je 5,2% noćenja manje u odnosu na isto razdoblje 2022. Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,1%), Austrije (9,0%), Poljske (7,6%), Češke (6,0%), Italije (4,6%), Ujedinjene Kraljevine (4,1%) te Mađarske (4,0%). Kod svih spomenutih zemalja prisutan je porast noćenja turista u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, osim Češke (-9,0%). S druge strane, domaći turisti su u promatranom razdoblju ostvarili 2,5 mil. dolazaka (+6,9% godišnje) te 7,8 mil. noćenja (+4,1% u odnosu na siječanj-studeni 2022.).
Posljednji podaci iz sustava eVisitor upućuju na rast dolazaka u prosincu za čak 17% godišnje i noćenja za 10%, što sugerira na nastavak solidnih rezultata i na kraju godine.
"Nakon vrlo dobrih rezultata predsezone i postezona je pokazala na solidan rast fizičkih pokazatelja u odnosu na 2022. godinu. Upravo u razdobljima izvan središnjeg dijela turističke sezone leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude). Dobri vremenski uvjeti, ali i prihvatljivije cijene smještaja u usporedbi sa središnjim ljetnim mjesecima zasigurno su neki od čimbenika koji su pridonijeli takvim rezultatima turističkih pokazatelja. Potražnja za turističkim uslugama odrazit će se na snažan rast prihoda od turizma ove godine, što je potaknuto i rastom potrošačkih cijena. S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, navedena kretanja ublažit će negativan utjecaj rasta potrošačkih cijena na raspoloživi dohodak kućanstava", pišu RBA analitičari.
"S druge strane, smatramo da će u 2024. nepovoljno na turističke aktivnosti djelovati očekivan slabašan rast gospodarstava u uvjetima visokih kamatnih stopa, posebno na najvažnijim hrvatskim emitivnim tržištima. Primjetan godišnji rast cijena u pojedinim uslugama (primjerice, u skupini Restorani i hoteli) mogao bi također djelomično negativno djelovati na rast fizičkih pokazatelja. Stoga bi rast noćenja mogao usporiti odražavajući slabost inozemne potražnje, ali i ispuhivanje „post-COVID učinka“ oporavka usluga. Rast prihoda od turizma također će biti ograničen, uzevši u obzir očekivan nastavak popuštanja inflatornih pritisaka", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
