Hrvatski javni dug na najnižoj razini od 2011. godine

Krajem rujna 2023. godine javni dug Republike Hrvatske premašio je u apsolutnim iznosima 47,9 milijardi eura što je 1,6 mlrd. ili 3,4% više u odnosu na kraj 2022. godine, prenose RBA analitičari.

S druge strane, relativni pokazatelj zaduženosti opće države, javni dug u odnosu na BDP, spustio se na 64,4% odnosno na najnižu razinu od kraja 2011. godine. Rast duga opće države na kraju rujna u odnosu na kraj 2022. posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države za dodanih 1,7 mlrd. eura. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 46,8 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi više od 66,8%. Slijede krediti (s 30,3%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.

Najviša razina javnog duga u odnosu na BDP zabilježena je u 2020. godini kada je zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti uz istovremeni rast apsolutnog iznosa duga ovaj relativni pokazatelj dosegnuo gotovo 87% BDP-a. Nakon toga, uslijedila je kontinuirana dinamika pada ponajviše podržana snažnim nominalnim rastom BDP-a, ali i stagnacijom duga u apsolutnim iznosima u 2022. Tijekom 2023. dinamika rasta duga opće države je ubrzala, kao posljedica rasta unutarnje komponente duga. Naime, prema podacima o strukturi duga unutarnji dug opće države dosegnuo je 33,6 mlrd. eura čineći tako 70,8% ukupnog duga. Unutarnji dug bio je tako za 2,16 mlrd. viši nego na kraju 2022. Istovremeno, inozemni dug opće države bio je za 0,6 mlrd. eura niži u usporedbi s krajem 2022.

"Na razini cijele 2023. godine kretanja u javnim financijama ostat će povoljna zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika. S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem još uvijek razmjerno snažnog rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. Stoga procjenjujemo da će podaci za kraj 2023. pokazati omjer duga opće države i BDP-a ispod 63% BDP-a", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.