Menu
Povoljna kretanja u maloprodaji nastavljena su u listopadu podržana i turističkom potrošnjom, usporavanjem inflatornih pritisaka te rastom kupovne moći i blagim poboljšanjem potrošačkog optimizma, prenose RBA analitičari.
Prema podacima koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo porastao je u listopadu na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U usporedbi s prethodnim mjesecom ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao je za realnih 1,1%. U skladu s našim očekivanjima, u usporedbi s listopadom 2022. rast je ubrzao na 6,5% (u odnosu na 5,5% u rujnu). Najsnažnija je to godišnja stopa rasta od kraja 2021.
"Na rast su upućivali i izvrsni podaci o kretanju u turizmu za listopad, zatim blago poboljšanje potrošačkog optimizma u uvjetima snažnog dvoznamenkastog rasta plaća uz istovremeno slabljenje inflatornih pritisaka te inflacijskih očekivanja. Naposljetku, promatrajući monetarnu statistiku u dosadašnjem dijelu godine realno je očekivati da se nastavilo i potrošačko kreditiranje", pišu RBA analitičari.
U kategoriji Trgovine na malo zabilježen je rast vrijednosti fiskaliziranih računa pri čemu je potonji i pod utjecajem nastavka rasta potrošačkih cijena. Ipak broj računa blago je manji u usporedbi s listopadom 2022. Vrijedi napomenuti da je, prema izvornim indeksima, porast prometa na godišnjoj razini ostvarilo svih jedanaest trgovačkih struka. Stoga je, prema podacima DZS-a, ukupan izvorni promet od trgovine na malo nominalno porastao za 12,7% godišnje.
Posljedično, u prvih deset mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,9%.
"Uz snažnu potrošnju u segmentu usluga, trgovina na malo će prema našim očekivanjima podržati rast osobne potrošnje i u posljednjem tromjesečju 2023. i tako pozitivno doprinijeti stopi rasta BDP-a u tom razdoblju. Ipak, do kraja godine stope rasta mogle bi biti skromnije uzimajući u obzir još uvijek razmjerno visoki rast potrošačkih cijena, pooštravanje uvjeta financiranja te kontinuirana ekonomska neizvjesnost mogu utjecati na odgađanje potrošnje trajnih dobra odnosno osnažiti sklonost štednji", stoji u komentaru RBA analitičara.
