Menu
Solidna gospodarska kretanja u Hrvatskoj nastavljena su i u trećem tromjesečju. Prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku, godišnja stopa rasta u trećem tromjesečju 2023. nadmašila je naša očekivanja ubrzavši na 2,8%, prema originalnim podacima (sa +2,6% u drugom tromjesečju). Ipak, na tromjesečnoj razini, u odnosu na razdoblje travanj-lipanj 2023., zabilježeno je usporavanje realne stope rasta na 0,3% (u usporedbi s 1,5% u drugom tromjesečju, sezonski prilagođeni podaci). Sezonski prilagođena godišnja realna stopa rasta iznosila je 3% u trećem tromjesečju, prenose RBA analitičari.
S druge strane, realni pad u trećem tromjesečju bilježe izvoz i uvoz za 8,5% odnosno 12,1% godišnje. Navedeno je posljedica nepovoljnih kretanja kod vanjskotrgovinske razmjene. Naime, i kod izvoza i kod uvoza roba zabilježen je razmjerno visok realni pad (-20,4% odnosno -14,8%).
Podaci o kretanju bruto dodane vrijednosti, koja u trećem tromjesečju bilježi usporavanje godišnje promjene peto uzastopno tromjesečje, pozivaju na oprez. Naime, promatrajući prema proizvodnoj metodi, realni rast BDV-a u razdoblju od srpnja do rujna 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. iznosio je 1,7% (originalni podaci). Na rast tromjesečnog BDV-a u trećem tromjesečju 2023. utjecao je rast realne dodane vrijednosti u Trgovini na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane te Stručnim, znanstvenim, tehničkim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Ohrabruje i nastavak rasta u djelatnostima građevinarstva (+4,8% godišnje). U skladu očekivanjima na koja je upućivao i nastavak smanjenja obujma industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju, bruto dodana vrijednost u prerađivačkoj industriji nastavila je, uz smanjenje i četvrto tromjesečje za redom koje je u razdoblju srpanj-rujan iznosilo 4,3% godišnje, negativno doprinositi ekonomskoj aktivnosti i u trećem tromjesečju.
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u trećem tromjesečju predvodnik rasta na godišnjoj razini te je u gornjem dijelu ljestvice prema realnim stopama rasta na tromjesečnoj razini (sezonski prilagođeni podaci). Snažnija stopa rasta u odnosu na tromjesečje ranije zabilježena je u Poljskoj (1,4%), Mađarskoj (0,9%), Bugarskoj (0,4%) i Rumunjskoj (0,4%).
"Očekujemo kako će podaci za posljednje ovogodišnje tromjesečje ukazati na usporavanje gospodarske aktivnosti posebno uzimajući u obzir smanjenje važnosti usluga u četvrtom tromjesečju, ali i kretanja u okruženju. Uzimajući u obzir ostvarenja u trećem tromjesečju, naša prognoza rasta od 2,1% za cijelu 2023. godinu izložena je pozitivnim rizicima", stoji u komentaru RBA anatličara.
"U godini pred nama, osobna potrošnja će ostati snažan oslonac gospodarskog rasta. Otporno tržište rada, koje karakterizira strukturan manjak prvenstveno kvalificirane radne snage, i u 2024. godini bilježit će nastavak rasta zaposlenosti (iako umjerenijom dinamikom u usporedbi s 2023. godinom) i realnih plaća. Navedeno će, u dezinflacijskom okruženju, podržavati pozitivna kretanja najveće sastavnice bruto domaćeg proizvoda. Očekujemo i nešto snažniji rast investicija koje se oslanjanju na europska sredstva koje su u manjoj mjeri osjetljive na okruženje neizvjesnosti. Naravno, sposobnost uspješnog povlačenja i korištenja EU novca ostaje rizik i u kratkoročnim i srednjoročnim projekcijama. Nakon razmjerno jakog ovogodišnjeg rasta u segmentu stanogradnje, u 2024. očekujemo usporavanje. S druge strane, u slučaju smanjenja neizvjesnosti i nepovoljnih rizika, uz nešto povoljnije globalne izglede, moguć je rast investicija u opremu i strojeve poduzeća. Također, državna potrošnja pozitivno će pridonijeti gospodarskim kretanjima u 2024", navode RBA analitičari.
"S druge strane, razvoj gospodarske situacije u hrvatskim najvažnijim trgovinskim partnerima u EU poziva na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje, osobito iz Njemačke, Italije i Austrije. Ona bi se u 2024. mogla tek blago oporaviti, ali očekivana kretanja u europodručju i državama najvažnijim trgovinskim partnerima za sada pokazuju vrlo slabašan rast. Štoviše, smatramo da će rast noćenja i prihoda od turizma u 2024. godini usporiti održavajući slabost inozemne potražnje, ispuhivanje „post-COVID učinka“ oporavka usluga te očekivani rast stope štednje (nakon pada u 2022. te rasta u 2023.) kao posljedica usporavanja gospodarstva, prisutnih inflatornih pritisaka i rastućih kamatnih stopa. Navedeno, uz ostale rizike vanjskog okruženja poput cijena na svjetskim robnim tržištima (nafte, energije, plina i poljoprivrednih sirovina) može rezultirati nižim rastom u 2024. od projiciranih 2,5%", zaključuje se u osvrtu analitičara Raiffeisenbanka.
