Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u listopadu je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali je zabilježen i rast u odnosu na rujan.
Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se trideset i prvi mjesec zaredom iako dinamika pada usporava od svibnja. U odnosu na listopad 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.238 osoba ili 2,0%. Nakon što je u rujnu na mjesečnoj razini zabilježen pad broja nezaposlenih, što se može objasniti i rastom zaposlenosti u obrazovanju ususret nove školske godine, u listopadu je evidentiran rast broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 6.272 osobe ili 6,1%.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 109.889 osoba. Uz mjesečni rast broja registriranih nezaposlenih, očekujemo da će registrirana stopa nezaposlenosti porasti s 5,8% u rujnu na 6,2% u listopadu.
U odnosu na listopad 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 13.556 osoba ili 11,0%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 11.708 osoba ili 9,6%.
Najviše nezaposlenih osoba u listopadu evidentirano je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (18.625 osoba ili 16,9% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.901 ili 12,7%) i Grad Zagreb (12.566 ili 11,4%). Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u devet županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (za 8,6%).
Tijekom listopada su iz evidencije nezaposlenih izašle 13.334 osobe (-2,3% godišnje), a od toga je zaposleno 9.634 osoba (8.551 osoba na temelju radnoga odnosa i 1.083 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (6.978 osoba ili 81,6%). Najveći se broj zaposlio u trgovini na veliko i malo (1.394 osoba ili 16,3%), prerađivačkoj industriji (1.273 osoba ili 14,9%), obrazovanju (1.009 osoba ili 11,8%) te građevinarstvu (693 ili 8,1%).
Na kraju listopada slobodnih radnih mjesta bilo je 22,7 tisuća, što je za 8,8% više na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz obrazovanja (5.823 ili 25,6%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (3.243 ili 14,3%), prerađivačka industrija (2.628 ili 11,6%), trgovina na veliko i na malo (2.235 ili 9,8%) te građevinarstvo (2.130 ili 9,4%).
Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih deset mjeseci 2023. iznosio je gotovo 162 tisuće. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 502 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je više od 135 tisuća zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
"Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini zrcali sezonski karakter tržišta rada s obzirom na usporavanje turističkih aktivnosti nakon rujna. Prema podacima HZZ-a, od ukupnih ulazaka u evidenciju nezaposlenih, 28,8% se odnosilo na djelatnosti vezane za pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, i 6,1% na ostale uslužne djelatnosti", stoji u komentaru RBA analitičara.
"Iako u nastavku godine očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada u izazovnom ekonomsko okružju (zadržavanje stope nezaposlenosti blizu rekordno niskih razina te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), trendovi na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima. Pozitivna očekivanja podupire i još uvijek solidna potražnja za radom, što je primjetno promatrajući stopu slobodnih radnih mjesta koja se nalazi iznad dugoročnog prosjeka te u priljevu radnika iz trećih zemalja, što je posljedica strukturnog nesklada ponude i potražnje na tržištu rada", stoji u zaključku komentara RBA anatitičara.
