Menu
Vrijednost izvoza roba pala je na godišnjoj razini peti mjesec zaredom te je u kolovozu bila niža za 12,2% u odnosu na kolovoz prošle godine. Istovremeno je vrijednost uvezenih roba pala šesti mjesec zaredom, a u kolovozu je smanjenje iznosilo 19,9% godišnje. Posljedica je to i visoke prošlogodišnje baze (u kolovozu 2022. rast uvoza 73,2%, a izvoza 46,8% godišnje), kada je snažno porasla vrijednost robne razmjene u kategorijama vezanim za energiju, prenose RBA analitičari.
Vrijednost izvezenih roba iznosila je u kolovozu 1,65 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini pad za 10,4%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,1 mlrd. eura, pala je za 4,8% u odnosu na prethodni mjesec. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,5 mlrd. eura.
Kao rezultat izraženijeg mjesečnog pada izvoza od uvoza roba, pokrivenost uvoza izvozom spustila se u kolovozu na 53% (-3,3pb u odnosu na srpanj).
Promatrano kumulativno, u prvih osam mjeseci ove godine, vrijednost izvezene robe iznosila je 15,0 mlrd. eura, što predstavlja pad za 1,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od 26,5 mlrd. eura pao je u promatranom razdoblju za 3,1% u odnosu na isto razdoblje 2022. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,5 mlrd. eura (-5,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 56,7%. U trenutačnim uvjetima popuštanja inflatornih pritisaka i prigušene potražnje za robama, za očekivati je nastavak slabljenja robne razmjene prema kraju godine, posebice kod izvoznih aktivnosti.
Promatrano prema NKD-u, u prvih osam mjeseci 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-37,7%), Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (-31,2%) i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-22,2%). S druge strane, prerađivačka industrija ostvarila je rast od 4,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Promatrano kumulativno, snažan dvoznamenkasti godišnji pad vrijednosti uvoza u razdoblju siječanj-kolovoz 2023. evidentiran je kod kategorije Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-55%), što odražava i normalizaciju cijena energije na svjetskim tržištima, odnosno učinak baznog razdoblja. Tako je i u Rudarstvu i vađenju pad vrijednosti uvezenih dobara iznosio 34,3%. U prerađivačkoj industriji je u promatranom razdoblju zabilježen rast vrijednosti uvoza za 4,6%.
"Skromnije cijene energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu u odnosu na isto razdoblje prethodno godine stoga su primjetne i u promjenama kod kategorija NKD-a povezanim s energijom. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije. Zamah potražnje nastavit će ograničavati restriktivna monetarna politika, odnosno rast troškova i uvjeta financiranja", komentiraju RBA analitičari.
Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u promatranom razdoblju izvezla robe u vrijednosti od 10,2 mlrd. eura ili 68% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 2,8%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,6% i vrijednost uvoza od 19,9 mlrd. eura (75,3% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 9,7 mlrd. eura (+11,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Najvažniji trgovinski partneri unutar EU bile su Njemačka, Italija i Slovenija, odnosno vrijednost razmjene s navedenim zemljama čini više od 50% vrijednosti ukupne robne razmjene s EU.
"Uz očekivanu slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU do kraja godine, očekujemo kako će se nepovoljna kretanja u vanjsko trgovinskoj razmjeni postepeno prelijevati i na domaće gospodarstvo", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
