Menu
Prema posljednjoj dostupnoj službenoj statistici DZS-a ukupan broj turističkih noćenja bio je u rujnu za 4% veći u odnosu na rujan 2022. dok je broj dolazaka porastao 15,3% godišnje. Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 2,4 milijuna dolazaka i 11,6 milijuna noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 2,2 milijuna te su ostvarili 10,9 milijuna noćenja, što je za 24,1% više dolazaka te 3,7% više noćenja na godišnjoj razini. Pri tome su strani gosti u rujnu ostvarili 94,4% ukupnih noćenja. Uspoređujući podatke s rujnom 2019., ukupan broj dolazaka u rujnu 2023. veći je za 10% dok je broj ukupnih noćenja turista veći za 12%, prenose RBA analitičari.
Ipak, iako su i u rujnu najviše noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, odnosno 33,1% ukupno ostvarenih noćenja, broj noćenja već četvrti mjesec za redom manji je u odnosu na ista razdoblja 2022. Zrcali to gospodarska kretanja na našem najvećem emitivnom tržištu koja potiču na pojačani oprez i suzdržavanje od putovanja (potrošnje) u uvjetima u kojima je cijelo gospodarstvo EU na rubu recesije.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do rujna zabilježen je rast fizičkih pokazatelja u turizmu te su turisti ostvarili 17,7 mil. dolazaka i 87,5 mil. noćenja. Broj dolazaka tako je veći za 9,1%, a broj noćenja za 2,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, najviše noćenja u prvih devet mjeseci ostvarili su strani turisti iz Njemačke (21,4 mil. ili 26,6%), što je 5,8% noćenja manje u odnosu na isto razdoblje 2022. Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,1%), Austrije (9,0%), Poljske (7,8%), Češke (6,2%), Italije (4,7%), Mađarske i UK-a (obje po 4,0%) te Slovačke i Nizozemske (obje po 3,7%). S druge strane, domaći turisti su u promatranom razdoblju ostvarili 2,1 mil. dolazaka (+6,9%) te 7,1 mil. noćenja (+3,9%).
Posljednji podaci iz sustava eVisitor upućuju na rast dolazaka za čak 13% godišnje i noćenja gostiju za 12% u listopadu, što sugerira na solidne rezultate u post sezoni gdje upravo i leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude).
Potražnja za turističkim uslugama odrazit će se i na nastavak snažnog rasta prihoda od turizma, osobito u uvjetima kontinuiranog rasta potrošačkih cijena tijekom prošle i ove godine. S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, navedena kretanja ublažit će negativan utjecaj rasta potrošačkih cijena na raspoloživi dohodak kućanstava. Ipak, u godini pred nama smatramo kako će se očekivani slabašan rast gospodarstva, posebno u zemljama najvažnijim hrvatskim emitivnim tržištima, nepovoljno odraziti i na turistička kretanja. Rast noćenja i prihoda od turizma u 2024. godini tako će usporiti održavajući slabost inozemne potražnje, ispuhivanje „post-COVID učinka“ oporavka usluga te očekivani rast stope štednje (nakon pada u 2022. te rasta u 2023.) u okruženju prisutnih inflatornih pritisaka i rastućih kamatnih stopa", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
