Menu
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu je na godišnjoj razini nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama, prenose analitičari Raiffeisenbanka.
Uz ubrzanje dinamike, realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje od početka godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.163 eura, bila je nominalno viša za 129 eura ili 14,7% u odnosu na kolovoz prethodne godine (u odnosu na 12,4% zabilježenih u lipnju i 13,4% u srpnju). Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 225 eura ili 16,2% (u odnosu na 14,1% u lipnju odnosno 15,5% u srpnju), a iznosila je 1.614 eura.
S obzirom na to da je inflacija u kolovozu iznosila 7,8% godišnje, prosječna neto plaća viša je realno za 5,8% u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je bruto plaća realno viša za 7,8%.
U razdoblju od siječnja do kolovoza 2023. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.131 euro, što je na godišnjoj razini nominalno više za 12,4%, a realno za 2,8%.
U kolovozu je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u Proizvodnji odjeće, u iznosu od 747 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2.059 eura.
Medijalna neto plaća iznosila je u kolovozu 1.004 eura (+14,7% godišnje i +2,0% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.364 eura.
"Dvoznamenkast nominalan rast plaća zabilježen je u prvih osam mjeseci ove godine, podržan i rastom plaća u javnom sektoru. Pritisak na rast plaća, posebice u javnom sektoru uslijed niza zahtjeva za rastom plaća od strane raznih proračunskih korisnika, nastavit će se i prema kraju godine, uz očekivano prelijevanje i na privatni sektor. Prosječnom rastu plaća u privatnom sektoru pogoduje i rast broja zaposlenih u djelatnostima ICT-a. Intenziviranje realnog rasta plaća posljedica je i prisutnog popuštanja inflatornih pritisaka, pa navedeno sugerira da će gubitak kupovne moći biti u prosjeku skromniji nego što se to ranije očekivalo. Kroz dohodovna očekivanja, navedeno zasigurno potiče potražnju u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije u gospodarstvu", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
