Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u rujnu je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i u odnosu na kolovoz, prenose RBA analitičari.
Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i trideseti mjesec zaredom iako dinamika pada usporava od svibnja. U odnosu na rujan 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.179 osoba ili 2,1% (-2,7% godišnje u kolovozu). Na mjesečnoj razini zabilježen pad broja registriranih nezaposlenih nakon što je tri mjeseca zaredom zabilježen rast. U odnosu na kolovoz smanjenje je iznosilo 3,5% ili 3.770 osobe. Navedeno se djelomično može objasniti i rastom zaposlenosti u obrazovanju početkom nove školske godine.
U odnosu na rujan 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 15.477 osoba ili 13,0%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za solidnih 7,8% ili 8.759 osoba.
Najviše nezaposlenih osoba u rujnu evidentirano je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.626 ili 16,0% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.477 ili 13,0%) i Grad Zagreb (12.474 ili 12,0%). Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u trinaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (za 10,5%).
Tijekom rujna su iz evidencije nezaposlenih izašle 19.153 osobe (-3,3% godišnje), a od toga je zaposleno 15.787 osoba (14.847 osoba na temelju radnoga odnosa i 940 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (13.014 ili 87,7%). Najveći se broj zaposlio u obrazovanju (7.202 ili 48,5%), a slijedi prerađivačka industrija (1.520 ili 10,2%), trgovina na veliko i malo (1.236 osoba ili 8,3%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (972 ili 6,5%).
Na kraju rujna slobodnih radnih mjesta bilo je 23.844 tisuće, što je za 4,2% više na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz obrazovanja (4.949 ili 20,8%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (3.294 ili 13,8%), prerađivačka industrija (3.193 ili 13,4%), trgovina na veliko i na malo (2.427 ili 10,2%) te građevinarstvo (2.305 ili 9,7%).
Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih devet mjeseci 2023. iznosio je više od 146 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 475 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je više od 123 tisuće zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
"Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini tijekom lipnja, srpnja i kolovoza odražavalo je, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje. U rujnu je pad broja registriranih nezaposlenih ponajviše generiran od strane obrazovanja, što je uobičajeno s obzirom na početak nove školske godine. Iako u nastavku godine očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada u izazovnom ekonomsko okružju (zadržavanje stope nezaposlenosti blizu rekordno niskih razina te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), trendovi na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima. Pozitivna očekivanja podupire i još uvijek solidna potražnja za radom, što je primjetno promatrajući stopu slobodnih radnih mjesta (1,3%, dugoročni prosjek oko 1%). Navedeno se zrcali i u priljevu radnika iz trećih zemalja, što je posljedica strukturnog nesklada ponude i potražnje na tržištu rada", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
