Zatvori
Euro novac
Foto: Freepik
PoslovniPuls
02/10/2023

Robustno tržište rasta nastavlja podržavati i dalje visoku stopu inflacije

Prva procjena indeksa potrošačkih cijena potvrdila je da je ubrzanje dinamike rasta cijena potrošačkih dobara i usluga zabilježeno u kolovozu bilo privremeno.

Unatoč prosječnom porastu cijena dobara i usluga od 0,4% u odnosu na kolovoz, indeks potrošačkih cijena porastao je u rujnu na godišnjoj razini 6,6%. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od veljače 2022, prenose RBA analitičari.

Prva procjena indeksa potrošačkih cijena, (na temelju 80%-90% obrađenih podataka) potvrdila su da je ubrzanje dinamike rasta cijena potrošačkih dobara i usluga zabilježeno u kolovozu bilo privremeno. Naime, unatoč prosječnom porastu cijena dobara i usluga od 0,4% u odnosu na kolovoz, indeks potrošačkih cijena porastao je na godišnjoj razini 6,6%. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od veljače 2022. U prvih devet mjeseci prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 9,1%.

Za razliku od prethodnih mjeseci i hrana i usluge zabilježile su mjesečni pad cijena (Usluge -1,0% te Hrana, piće i duhan za – 0,6%.) dok su porastu stope na mjesečnoj razini, prema prvoj procijeni, pridonijele pozitivne promjene cijena u komponenti Industrijski neprehrambeni proizvodi (+2,4%) te Energija, čije su cijene u prosjeku rasle 1,5% (kao posljedica prelijevanja cijena sirove nafte na tržište naftnih derivata).

"Usporavanje godišnje stope inflacije posljedica je učinka baznog razdoblja i činjenice da su cijene već sredinom drugog tromjesečja prošle godine započele s dvoznamenkastom dinamikom rasta", komentiraju RBA analitičari.

Godišnji rast cijena i dalje predvode cijene hrane i usluga, iako njihova dinamika usporava. Procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 9,6% te je tako prvi put nakon početka 2022. zašla u jednoznamenkasto područje. Cijene usluga, koje su pod snažnim utjecajem rastuće potražnje i poraslih troškova zabilježile su prosječan rast cijena od 6,9% u odnosu na rujan 2022. Naposljetku pozitivan doprinos u rujnu došao je i od cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda (čiji je rast iznosio 4,6%) te cijena Energije koje bile više za 3,9% na godišnjoj razini.

Promatra li se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) on je u promatranom mjesecu bio nešto viši te je iznosio 7,3%. Navedeno je uvelike posljedica činjenice da harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) uvažava i potrošnju stranih gostiju. Isključimo li hranu i energiju, temeljna stopa inflacije iznosila je 7,1%. U istom mjesecu godišnja promjena u euro području za harmonizirani indeks cijena spustila se na 4,3% dok je temeljna inflacija (koja isključuje energiju i hranu iznosila 4,5%.

"Trend smanjivanja godišnje stope inflacije te pad percepcije inflacije i inflacijskih očekivanja nastavit će se i tijekom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja. Ipak, godišnja stopa će se i na kraju godine zadržavati na relativno visokoj razini oko 5%. Vladine mjere za suzbijanje rasta cijena (osobito limitiranje cijena električne energije te određenih prehrambenih proizvoda) podržavat će ostvarenje navedenih očekivanja. Ipak, prognoza prosječne stope inflacije za cijelu 2023. od 7,6% izložena je rizicima da bude viša za oko 0,4 pb", stoji u komentaru RBA analitičara.

"Tijekom 2024. usporavanje će se nastaviti te očekujemo spuštanje prosječnu stopu rasta na 3,3%. Ipak snažan nominalni rast plaća, koji premašuje stopu inflaciju od veljače ove godine, uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. On je do sada bio razmjerno nizak, ali ostaje činjenica da bi u uvjetima snažnog tržišta rada očekivani rast realnih plaća mogao podržavati ili podizati potražnju te time poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga pa bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom. S druge strane usporavanje ekonomske aktivnosti, transmisija restriktivne monetarne politike kroz većih troškova financiranja čimbenici su koji bi trebali djelovati u suprotnom smjeru", stoji u zaključku analize RBA analitičara.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram