Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima porasli su na osnovi transakcija za 0,7% ili 0,2 mlrd. eura u srpnju na mjesečnoj razini, javljaju RBA analitičari.
Rast ukupnih kredita u odnosu na lipanj potaknut je kreditnom aktivnošću u sektoru stanovništva, budući da su stambeni krediti porasli za 158 mil. eura što predstavlja najsnažniji rast u zadnjih godinu dana, te rastom gotovinskih nenamjenskih kredita za 67 mil. eura. Prema navodima iz središnje banke, razmjerno snažan rast stambenih kredita u srpnju rezultat je novog kruga dodjele državnih subvencija za stambene kredite. Rast kredita nefinancijskim poduzećima bio je u srpnju podržan porastom kredita za investicije te u manjoj mjeri rastom kredita za obrtna sredstva. Snažniji rast kredita poduzećima obuzdan je smanjenjem kredita za turizam, faktoring i udjela u sindiciranim kreditima.
Rast ukupnih kredita domaćim sektorima nastavio se usporavati na godišnjoj razini, s 9,2% u lipnju na 8,2% u srpnju. Rast kredita nefinancijskim poduzećima nastavio se blago usporavati (s 13,5% u lipnju na 10,8% u srpnju) dok je rast kredita stanovništvu nastavio ubrzavati (sa 6,6% na 6,9%), prije svega kao odraz ubrzavanja rasta stambenih kredita (s 9,2% na 9,5%) te gotovinskih nenamjenskih kredita (sa 6,3% na 6,8%). Općenito, transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, promjene tečaja, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Promatrano na osnovi stanja, ukupni krediti iznosili su na kraju srpnja 42,2 mlrd. eura (+0,3% mjesečno odnosno +5,9% godišnje). Na osnovi stanja, promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,4 mlrd. eura ostali su gotovo nepromijenjeni na mjesečnoj razini (+0,2% ili +28,5 mil. eura). Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati šesti mjesec zaredom, a u srpnju se spustila na 10,4% (+1,4 mlrd. eura) u odnosu na 13,0% zabilježenih u lipnju 2023. U strukturi kredita poduzećima, godišnja stopa rasta kredita za obrtna sredstva zabilježila je prvi pad od veljače 2022. za 0,2% (-10,2 mil. eura) dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen rast za 5,2% (+223,7 mil. eura). Na mjesečnoj razini, u srpnju je zabilježen rast od 0,8% ili 33,6 mil. eura, prenose RBA analitičari.
Na kraju srpnja krediti za obrtna sredstva iznosili su 4,5 mlrd. eura, a činili su 31,3% ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim poduzećima. Istovremeno su krediti za investicije porasli su za 336,9 mil. eura u odnosu na srpanj prošle godine, a njihova godišnja stopa rasta nastavila je usporavati osmi mjesec zaredom, s 9,4% u lipnju na 6,3% u srpnju. Na mjesečnoj razini, krediti za investicije porasli su za 1,5% (+86 mil. eura), a s ukupnim iznosom od 5,7 mlrd. eura, činili su 39,6% ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim društvima.
S druge strane, ukupni krediti stanovništvu iznosili su krajem srpnja 20,9 mlrd. eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,3 mlrd. eura ili 6,4% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen solidan rast od 5,3% (+1,05 mlrd. eura). Od početka godine dinamika godišnjeg rasta ukupnih kredita stanovništvu postupno ubrzava. Na mjesečnoj razini, promatrana kategorija porasla je za 1,1% ili 220,4 mil. eura.
Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi gotovo polovina ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 10,5 mlrd. eura, na mjesečnoj su razini ostvarili rast od 1,5% odnosno 9,3% na godišnjoj razini. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 36,5% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,64 mlrd. eura, zabilježili su mjesečni rast od 0,8% te rast na godišnjoj razini od 5,8%. Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (85,6%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju srpnja iznosili su 6,5 mlrd. eura.
"Uz pad u odnosu na srpanj prošle godine za 236,1 mil. eura (-3,5%), u odnosu na lipanj zabilježeno je smanjenje za 117,4 mil. eura ili 1,8%. Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina). U idućim mjesecima očekujemo da će se nastaviti sužavati razlika između godišnje stope rasta ukupnih kredita i inflacije", stoji u zaključnom komentaru RBA analitičara.
