Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, u srpnju je nastavljen rast broja turističkih dolazaka, dok je ukupan broj noćenja turista zabilježio blagi pad u odnosu na isto razdoblje 2022.
Tijekom promatranog mjeseca u komercijalnim smještajima ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja turista, što je za 167,4 tisuće ili 3,9% više dolazaka, ali i 220,5 tisuća ili 0,9% manje noćenja turista u odnosu na srpanj 2022.
Stranih gostiju došlo je 4,2 milijuna te su ostvarili 23,4 milijuna noćenja što je za 3,8% više dolazaka, ali i 1,1% manje noćenja na godišnjoj razini. Pri tome su strani gosti u srpnju ostvarili preko 93,5% ukupnih noćenja. Broj dolazaka domaćih turista dosegnuo je 351 tisuću (+4,8% godišnje), a noćenja 1,6 mil (+2,5% u odnosu na srpanj 2022.).
Uspoređujući podatke sa srpnjem 2019., ukupan broj dolazaka u srpnju 2023. veći je za 4,2%, ali je broj ukupnih noćenja turista niži za 1,9%, prenose RBA analitičari.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do srpnja zabilježen je rast fizičkih pokazatelja u turizmu te su turisti ostvarili 10,9 mil. dolazaka i 49,1 mil. noćenja. Broj dolazaka tako je veći za 11,3%, a broj noćenja za 4,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na navedena kretanja upućivali su i podaci o fiskalnim računima u djelatnostima koje su usko povezani s turizmom. U razdoblju siječanj-srpanj 2023. zabilježen je dvoznamenkasti rast vrijednosti, ali i solidan rast broja računa na godišnjoj razini, i u kategoriji Smještaj i u kategoriji Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića. Ipak, valja naglasiti da je rast vrijednosti povezan i s rastom cijena u promatranim kategorijama.
"U pogledu turističkih rezultata podaci mogu upućivati da turistička aktivnost u središnjoj sezoni posluje nadomak svojih maksimalnih kapaciteta te da se potencijal za daljnji rast i razvoj nalazi u razdobljima proljetnih i jesenskih mjeseci. Ipak, skromniji rezultat u usporedbi s 2021. godinom u pogledu fizičkih pokazatelja, osim promijenjenih navika gostiju (kraći broj noćenja po dolasku) vjerojatno odražava ekonomsku neizvjesnost, smanjenje raspoloživog dohotka uslijed razmjerno snažnih inflatornih pritisaka te usporavanje gospodarske aktivnosti u zemljama najvažnijim hrvatskim emitivnim tržištima. Iščitava se to i iz podataka o dolasku njemačkih turista, koji su i dalje najznačajniji po broju dolazaka i noćenja (16 odnosno 20 posto od ukupnog broja), ali je u odnosu na srpanj 2022. broj njihovih dolazaka bio niži za 2,0%, a broj noćenja za 4,4%", komentiraju RBA analitičari.
Posljednji podaci iz sustava eVisitor upućuju na nastavak sličnih kretanja (rast dolazaka +1,3% godišnje, ali i pad noćenja gostiju za 1,6%) pri čemu je kod gostiju iz Njemačke zabilježen dvoznamenkasti pad i dolazaka i noćenja.
"Unatoč skromnijim fizičkim pokazateljima, solidna potražnja za turističkim uslugama i u središnjem dijelu turističke sezone povoljno će se odraziti na nastavak snažnog rasta prihoda od turizma, osobito u uvjetima kontinuiranog rasta potrošačkih cijena tijekom prošle i ove godine. S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta navedena kretanja ublažit će negativan utjecaj rasta potrošačkih cijena na raspoloživi dohodak kućanstava. Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, najviše noćenja u prvih sedam mjeseci ostvarili su strani turisti iz Njemačke (10,8 mil. ili 24,2%), što je 0,2% noćenja više u odnosu na isto razdoblje 2022. Slijede noćenja turista iz Slovenije (10,6%), Austrije (9,3%), Poljske (7,6%), Češke (6,5%), UK-a (4,1%), Mađarske (3,9%), Slovačke (3,8%) te Italije (3,6%). Sve navedene zemlje osim Češke i Slovačke ostvarile su porast noćenja turista u prvih sedam mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022 .S druge strane, domaći turisti su u navedenom razdoblju ostvarili 1,5 mil. dolazaka (+7,2%) te 4,4 mil. noćenja (+4,6%)", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
