Menu
Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju svibnja iznosilo je 46,3 mlrd. eura, što u odnosu na kraj 2022. godine predstavlja rast za 0,5% odnosno 0,2 mlrd. eura, prenose RBA analitičari.
Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj 2022., dug opće države porastao je za 1,3% ili 0,6 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini zabilježeno solidno smanjenje za 0,9% ili 0,4 mlrd. eura.
Domaća komponenta duga povećala se za 2,8 mlrd. eura odnosno 9,5% u odnosu na svibanj 2022. godine, a iznosila je na kraju svibnja 32,5 mlrd. eura. S druge strane, inozemna komponenta na kraju svibnja 2023. iznosila je 13,9 mlrd. eura, a u odnosu na svibanj 2022. zabilježila je smanjenje za 2,2 mlrd. eura ili 13,7%.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi više od 65%. Slijede krediti (oko 32%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti. Na kraju svibnja, 70,2% ukupnog duga odnosilo se na unutarnji, dok se preostalih 29,8% odnosilo na inozemni dug.
Na kraju prvog tromjesečja udio duga opće države u godišnjem BDP-u blago je porastao nakon sedam tromjesečja smanjivanja zaredom. Posljedica je to snažnijeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a te je ukupni dug na kraju ožujka 2023. iznosio 69,5% BDP-a. Iako se u odnosu na prethodno tromjesečje udio duga povećao za 0,7 postotnih bodova, u odnosu na kraj ožujka 2022. taj je udio smanjen za 6,4 postotnih bodova.
"U nastavku godine očekujemo smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na godišnjoj razini. Fiskalni scenarij za Hrvatsku u svim projekcijama sugerira postupno približavanje maastrichtskom kriteriju od 60% BDP-a. Navedeno bi trebalo jačati otpornost gospodarstva na različite šokove povećavajući prostor za vođenje protucikličke fiskalne politike. Potencijalni rizici za ponovni intenzivniji rast javnog duga dolaze iz kontinuirane ekonomske neizvjesnosti, izazovnih gospodarskih kretanja kod glavnih zemalja trgovačkih partnera te prisutnog rasta troškova financiranja", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
