Menu
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su blago ubrzale s rastom, što je u skladu s očekivanjima, pišu RBA analitičari.
U odnosu na kolovoz 2022. potrošačke su cijene bile više za 7,8%. U odnosu na prethodni mjesec one su u prosjeku više za 0,6%.
Prva procjena indeksa potrošačkih cijena temelji se na podacima o maloprodajnim cijenama od pristiglih izvora podataka do kraja referentnog mjeseca na koji se cijene odnose, što čini oko 80% do 90% pristiglih i obrađenih podataka. Preostali pristigli podaci obrađuju se naknadno i uključuju u izračun indeksa za potrebe konačnog objavljivanja podataka.
Očekivano, snažan doprinos rastu cijena i dalje dolazi od rasta cijena u kategoriji hrane. Procijenjena godišnja stopa cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan iznosila je razmjerno visokih 10,1%. Na mjesečnoj razini, u ovoj su kategoriji cijene porasle za 0,2% prema prvoj procjeni. Predmnijevamo da su samo cijene hrane unatoč blagom usporavanju i tijekom kolovoza zabilježile dvoznamenkasti rast te da su ujedno zbog visokog udjela u košarici imale najveći doprinos inflatornim kretanjima u promatranom mjesecu. Nakon tri mjeseca negativnih godišnjih stopa, prosječne cijene energije bile su u kolovozu više za 4,3% u odnosu na kolovoz 2022. (+2,7% na mjesečnoj razini). Naposljetku, Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije viši su za 7,4%, a Usluge 7,8% u odnosu na lanjski srpanj.
Promatra li se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), u kolovozu je godišnji rast ubrzan na 8,5% (+8,1% u srpnju). Veći rast HIPC od IPC uvelike je posljedica činjenice da harmonizirani indeks potrošačkih cijena uvažava i potrošnju stranih gostiju. Stoga je udio ugostiteljskih usluga, a osobito usluga smještaja veći kod HIPC u usporedbi s indeksom potrošačkih cijena. Rast cijena u europodručju zaustavio je s usporavanjem u kolovozu te se zadržao na srpanjskih 5,3% uz najvišu stopu rasta zabilježenu također u kategoriji Hrane, pića i duhana (+9,8% godišnje). Temeljna stopa inflacije u europodručju usporila je na 5,3% (-0,2pb u odnosu na srpanj). Višu godišnju stopu inflacije od Hrvatske, među državama europodručja, zabilježila je jedino Slovačka (9,6%).
"Očekujemo kako će rujan donijeti usporavanje inflatornih pritisaka, koje će se nastaviti u posljednjem tromjesečju, prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije. Ipak, inflatorni pritisci i dalje ostaju razmjerno povišeni. Snažan nominalni rast plaća, koji je premašio stopu inflacije uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. Rast cijena hrane prema kraju godine trebao bi usporavati, ali na razini cijele godine pod utjecajem izrazito povišenih stopa u prvom dijelu godine (potencijalno i do rujna) one će i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovno imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Cijene usluga bit će jedne od ključnih odrednica utjecaja na temeljnu stopu inflacije", stoji u komentaru RBA analitičara.
