Menu
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu iznosili su krajem lipnja 2023. godine 20,7 mlrd. eura.
Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,2 mlrd. eura ili 6,1% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen solidan rast od 4,2% (+829,6 mil. eura). Dinamika godišnjeg rasta kretala se se između 5% i 6% od svibnja prošle godine. Na mjesečnoj razini, promatrana kategorija porasla je za 1,1% ili 215,4 mil. eura, prenose RBA analitičari.
Na osnovi transakcija godišnji rast nastavio je ubrzavati, sa 6,5% u svibnju na 6,6% u lipnju. Promatrano po instrumentima, godišnji rast generiran je ubrzanjem rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 5,7% na 6,3%), dok se godišnji rast stambenih kredita usporio (s 9,5% na 9,2%).
Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,9% mjesečno i 5,4% godišnje. Krajem lipnja iznosili su 7,6 mlrd. eura ili 36,5% ukupnih kredita. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021.
"U odnosu na kraj 2022. zabilježeno je povećanje za 362,9 mil. eura ili 5,0%. Navedeno može zrcaliti očekivan rast kamatnih stopa, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažniju sklonost nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih plaća. Stambeni krediti s iznosom od 10,3 mlrd. eura čine gotovo polovinu ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. U lipnju je zabilježen rast od 1,4% mjesečno i 9,1% godišnje (+9,4 u svibnju i +9,6% u travnju). Nastavak solidne stope rasta na mjesečnoj razini odraz je provedbe državnog subvencioniranja stambenih kredita. Usporavanje intenziteta godišnjeg rasta posljedica je i snažnijeg stambenog kreditiranja tijekom istog razdoblja prethodne godine. U odnosu na kraj 2022. stambeni krediti porasli su za 4,1% ili 410,2 mil. eura", stoji u komentaru RBA analitičara.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 793,7 mil. eura (3,8% ukupnih kredita), zabilježila su pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine i u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na lipanj 2022. pad je iznosio 7,8% ili 67,2 mil. eura, dok je u odnosu na prethodni mjesec evidentiran pad od 1,6% ili 12,8 mil. eura. Na godišnjoj razini pad promatrane kategorije traje od kraja 2022. Krediti po kreditnim karticama (1,9% ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 392,4 mil. eura, a u lipnju je zabilježen rast na godišnjoj i mjesečnoj razini. U odnosu na lipanj 2022. krediti spomenute kategorije porasli su šesti mjesec zaredom, a stopa rasta iznosila je 6,3% godišnje. Na mjesečnoj razini rast je iznosio skromnih 0,1%.
"Unatoč kontinuiranom podizanju referentnih kamatnih stopa ESB-a, kamatne stope na kredite sektoru stanovništva do sada su tek blago porasle. Kako navodi središnja banka, u ključne čimbenike koji ublažavaju intenzitet prijenosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje europodručja mogu se izdvojiti pad premije rizika zbog ulaska u europodručje, stabilna i rastuća depozitna baza, relativno nizak omjer kredita i depozita, mali udio promjenjivih kamatnih stopa kod odobravanja kredita te značajan višak likvidnosti. Kao ograničavajući čimbenik na znatniju promjenu kamatnih stopa na kredite stanovništvu posebno se može izdvojiti i zakonska regulacija, odnosno zakonsko ograničenje najviše dopuštene kamatne stope na kredite s promjenjivom stopom. U nastavku godine očekujemo daljnje sužavanje razlike između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena, odnosno očekujemo zadržavanje prošlogodišnje dinamike rasta kredita stanovništvu", zaključuje se u analizi RBA analitičara.
