Kriptoimovina, predstavljena kao budućnost globalnih financija, nije samo zakazala u ispunjenju svojih obećanja, već dodatno doprinosi povećanju financijskih rizika u ekonomijama u razvoju, stoji u izvješću koje je objavila Banka za međunarodne namire (BIS), najstarija međunarodna financijska institucija, čije su članice svjetske središnje banke.
"Kriptoimovina obećava jednostavna i brza rješenja za financijske izazove", posebno na tržištima u razvoju, ali "do sada nije smanjila, već je dodatno pojačale financijske rizike u manje razvijenim ekonomijama", pokazuje izvješće BIS-a.
Kao potencijalo rješenje, u BIS-u kažu kako nacionalne vlasti mogu surađivati u definiranju podataka koje je potrebno pratiti na učinkovit način, "s naglaskom na identifikaciju ključnih točaka povezanosti s financijskim institucijama i osnovnim tržišnim infrastrukturama."
Međutim, ovo ide protiv anonimnosti koje je jedno od temeljnih obećanja kriptovaluta i drugih oblika digitalne imovine na blockchainu.
"S obzirom na off-shore i pseudoanonimnu prirodu tržišta kriptoimovine, potpuna zabrana možda ne bi bila lako izvodiva", stoji u BIS-ovom izvješću. "Naprotiv, političari bi izgubili svaki uvid u ova tržišta, čineći ih još manje transparentnima. Osim toga, sva potencijalna dobit od inovacija na tržištima kriptoimovine bila bi izgubljena."
Ranije ove godine, šef financijskih usluga Europske unije izjavio je kako bi ostatak svijeta trebao kopirati EU pravila za kriptoimovinu kako bi se stvorio jedinstveni globalni pristup koji štiti potrošače i stabilnost financijskog sustava.
Prema anketi BIS-a objavljenoj prošlog mjeseca i provedenoj krajem prošle godine, očekuje se kako će oko dvadeset središnjih banaka do kraja desetljeća izdati vlastite digitalne valute.