Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u srpnju je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i solidan rast u odnosu na lipanj, javljaju RBA analitičari.
Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i dvadeset osmi mjesec zaredom. U odnosu na srpanj 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 5.797 osoba ili 5,3%. Na mjesečnoj razini zabilježen je drugi zaredom rast registriranih nezaposlenih, a u odnosu na lipanj povećanje je iznosilo 5,1% ili 5.065 osoba.
U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 103.774 osoba, što je i dalje među rekordno niskim zabilježenim razinama unatoč solidnom mjesečnom rastu. U skladu s navedenim, očekujemo da će i registrirana stopa nezaposlenosti blago porasti, s 5,6% u lipnju na 5,8% u srpnju.
U odnosu na srpanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 22.232 osobe ili 17,6%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 10.615 ili 9,3%.
Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.736 ili 16,1% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.380 ili 12,9%) i Grad Zagreb (12.819 ili 12,4%). Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u šesnaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je ponovno u Ličko-senjskoj (za 16,5%).
U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u srpnju, 16.046 osoba ili 15,5% bilo je bez radnoga iskustva. S druge strane, 87.728 osoba (84,5%) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (14,5%), trgovini na veliko i malo (13,0%), obrazovanju (10,2%), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (9,4%) te javnoj upravi i obrani (9,0%). Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće.
Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je 18,6 tisuća, što je za 6,8% manje na mjesečnoj razini. Od toga se 4,4% odnosilo na sezonske poslove.
Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih sedam mjeseci 2023. iznosio je gotovo 120 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 435 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je 100.754 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
"Zadržavanje broja registriranih nezaposlenosti na rekordno niskim razinama rezultat je otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima uz još uvijek solidnu potražnju za radom. Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini odražava, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja i srpnja bio skromniji. Navedeno se zrcali i u skromnijem broju izlazaka iz evidencije u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako u nastavku godine očekujemo pozitivne trendove na tržištu rada (zadržavanje rekordno niske stope nezaposlenosti te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), kretanja na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima", stoji u komentaru RBA analitičara.
