Nezaposlenost u Hrvatskoj pada dvadeset sedmi mjesec zaredom

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u lipnju je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i skroman rast u odnosu na svibanj.

Trend pada na godišnjoj razini nastavlja se i dvadeset sedmi mjesec zaredom, a u odnosu na lipanj 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 7.089 osoba ili 6,7%. Nakon četiri uzastopna mjeseca pada, na mjesečnoj razini zabilježen je rast registriranih nezaposlenih za 1,0% ili 951 osobu, prenose RBA analitičari.

U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih blago je porastao na 98.709 osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane zaposlenosti zadržala se na 5,6% i u lipnju (-0,5pb u odnosu na lipanj 2022.). Iako je zabilježen blag rast registriranih nezaposlenih, rast stope nezaposlenosti spriječio je rast aktivnog stanovništva koje je u lipnju činilo 1.756.389 osoba (+1,3% mjesečno i +0,6% godišnje).

U odnosu na lipanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 27.523 osobe ili 21,8%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 13.460 ili 12,0%.

Najviše nezaposlenih osoba u lipnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.204 ili 16,4% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (12.884 ili 13,1%) i Grad Zagreb (12.248 ili 12,5%). Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u sedamnaest županija, a najveći pad zabilježen je u Ličko-senjskoj (za 18,2%).

U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u lipnju, 14.445 osoba ili 14,6% bilo je bez radnoga iskustva (-4,4% u odnosu na isto razdoblje 2022.). S druge strane, 84.264 osobe (85,4%) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (15,1%), trgovini na veliko i malo (13,6%), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (10,1%), javnoj upravi i obrani (9,4%) te građevinarstvu (8,3%). Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće.

Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je gotovo 20 tisuća, što je za 11,8% manje na mjesečnoj razini. Od toga se 8,7% odnosilo na sezonske poslove.

Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih šest mjeseci 2023. iznosio je 107,4 tisuće. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 399 zanimanja, a najtraženija su bila iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je 90.856 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

"Stopa registrirane nezaposlenosti zadržava se na rekordno niskih 5,6%. Odraz je to otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima uz još uvijek snažnu potražnju za radom. Na snažnu potražnju za radom upućuje i stopa slobodnih radnih mjesta. Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini može odražavati ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja bio skromniji. Uz uobičajene sezonske obrasce kretanja, tijekom 2023. očekujemo nastavak pozitivnih trendova. S druge strane, kretanja na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima", stoji u komentaru RBA analitičara.