Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju svibnja 42,1 mlrd. eura, što je povećanje za 202 mil. eura ili 0,5% na mjesečnoj razini i 2,9 mlrd. eura ili 7,5% u odnosu svibanj 2022. (na osnovi stanja), pišu RBA analitičari.
Na mjesečnoj razini ukupni krediti nastavljaju trend blagog rasta koji, na osnovi stanja, traje od kraja 2022. godine. Prema podacima središnje banke, na osnovi transakcija, krediti domaćim sektorima porasli su u svibnju za 0,4 mlrd. eura ili 1,1% u odnosu na travanj. Rast ukupnih kredita domaćim sektorima na godišnjoj se razini blago usporio, s 9,6% u travnju na 9,3% u svibnju. Tome je doprinijela snažna kreditna aktivnost u istom razdoblju prethodne godine, odnosno učinak baznog razdoblja. Rast kredita nefinancijskim poduzećima nastavio se blago usporavati (s 15,2% u travnju na 13,9% u svibnju), a rast kredita stanovništvu nastavio se ubrzavati (sa 6,3% na 6,5%), prije svega kao odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 5,0% na 5,7%). Rast stambenih kredita je, s druge strane, blago usporio na godišnjoj razini (s 9,8% na 9,5%).
Na osnovi stanja, promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,4 mlrd. eura porasli su za 108,9 mil. eura ili 0,8% na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati četvrti mjesec zaredom, a u svibnju se spustila na 13,5% (+1,7 mlrd. eura) u odnosu na 14,9% zabilježenih u travnju 2023. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva usporio je na 2,4% (+105,1 mil. eura), što je četiri postotna boda manje u odnosu na godišnju promjenu u travnju. Krediti za obrtna sredstva iznosili su na kraju svibnja 4,4 mlrd. eura, a na mjesečnoj razini porasli su za 0,9% ili 38,1 mil. eura. Istovremeno su krediti za investicije zabilježili skroman rast od 7,2 mil. eura ili 0,1% u odnosu na travanj, a iznosili su na kraju svibnja 5,7 mlrd. eura, pri čemu je godišnja stopa rasta usporila s 11,3% u travnju na 10,7% u svibnju (+547,4 mil. eura).
S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 20,5 mlrd. eura porasli su u odnosu na travanj za 1,2% ili 242,4 mil. eura, dok je u odnosu na svibanj prethodne godine rast iznosio 1,2 mlrd. eura ili 6,0%. Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi gotovo polovina ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 10,1 mlrd. eura, na mjesečnoj su razini ostvarili rast od 1,4% ili 140 mil. eura. U odnosu na svibanj 2022. stambeni krediti porasli su za 873,1 mil. eura ili 9,4%. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 36,6% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,5 mlrd. eura, zabilježili su mjesečni rast od 1% (+72,2 mil. eura) te rast na godišnjoj razini od 4,6% (332,9 mil. eura).
Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (86,4%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju svibnja iznosili su 6,8 mlrd. eura. Uz povećanje u odnosu na svibanj prošle godine za 62,6 mil. eura (+0,9%), u odnosu na travanj zabilježen je pad za 146,2 mil. eura ili 2,1%. Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
"Ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita može zrcaliti očekivanja potrošača o rastu kamatnih stopa, povećanu potrebu financiranja tekuće potrošnje u okružju ustrajnih inflatornih pritisaka, kao i jačanje kupnje trajnih dobara koju potiče rast nominalnih plaća odnosno potrošačkog optimizma. Prema HNB-u, rast stambenih kredita posljedica je prvenstveno novog kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita, što možemo očekivati i u nastavku godine", pišu RBA analitičari.
"Potencijalni negativni rizici za nastavak snažne potražnje za stambenim kreditima proizlaze iz jačanja pesimizma o trendovima na tržištu nekretnina i očekivanja o rastu kamatnih stopa. Rast bilježi i kreditiranje nefinancijskih poduzeća, a prema namjeni najviše su rasli krediti za obrtna sredstva i sindicirani krediti. Usporavanje godišnje stope rasta kredita nefinancijskim poduzećima odraz je i već snažnog rasta promatranih kredita u istom razdoblju godinu dana ranije. U idućim mjesecima očekujemo da će se nastaviti sužavati razlika između godišnje stope rasta ukupnih kredita i inflacije", stoji u komentaru RBA analitičara.
