Menu
Promjene u ponašanju potaknute i ubrzane pandemijom koronavirusa, posebno kada je riječ o tome gdje i kako ljudi rade, prijete "ozbiljnim i dugotrajnim utjecajem" diljem globalne poslovne zajednice, a sve će dovesti i do velikog pada vrijednosti uredskih prostora u devet svjetskih metropola, stoji u istraživanju konzultantske kuće McKinsey.
Očekuje se kako će se ukupna vrijednost uredskih prostora u New Yorku, San Franciscu, Houstonu, Londonu, Parizu, Münchenu, Tokiju, Pekingu i Šangaju do 2030. smanjiti za 26% na procijenjenu vrijednost od 800 milijardi dolara. U McKinseyju kažu kako je riječ o "umjerenom scenariju".
U slučaju težeg scenarija, vrijednost će pasti za 42%, predviđa McKinsey, dodajući kako postoje brojni negativni rizici, uključujući nastavak rasta kamatnih stopa, koji bi mogli dodatno smanjiti vrijednost uredskih nekretnina.
Iako su stope korištenja ureda u ispitivanim gradovima poboljšane od početka pandemije koronavirusa, prisutnost u uredima i dalje je prosječno 30% niža u odnosu na razdoblje prije pandemije, a radnici posjećuju urede otprilike 3,5 dana tjedno, navodi McKinsey. Pad dolazi nakon pandemije: otpuštanja i ekonomske nesigurnosti su dovele do povećane upotrebe hibridnih radnih obrazaca u kojima zaposlenici rade samo neke dane u uredu.
McKinsey je za potrebe ovog istraživanja intervjuirao 13.000 zaposlenika.
U zasebnoj studiji nazvanoj "Rad od kuće i apokalipsa uredskih nekretnina", istraživači Sveučilišta New York i Sveučilišta Columbia procjenjuju smanjenje vrijednosti američkih uredskih nekretnina za 506,3 milijarde dolara od kraja 2019. do 2022., uključujući 69,6 milijardi dolara za New York i 32,7 milijardi dolara za San Francisco.
"Uredski i maloprodajni prostori suočavaju se s posljedicama pandemije koronavirusa", zaključuje Aditya Sanghvi, stariji partner u McKinseyu. "(Uredske) zgrade niže kvalitete na manje atraktivnim lokacijama više nisu konkurentne jer ljudi dolaze u ured sve manje, a tvrtke smanjuju dostupan prostor."
