Menu
Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo porastao je u svibnju na mjesečnoj i na godišnjoj razini.
U usporedbi s prethodnim mjesecom ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao je za realnih 0,3%, dok je u usporedbi s istim razdobljem 2022. rast iznosio 3,0% (u odnosu na 4,2% u travnju). Na oporavak potražnje za robama upućivao je nastavak rasta pouzdanja potrošača, ali i podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima, pišu RBA analitičari.
Na mjesečnoj razini promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao je za realnih 2,1%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 0,9%.
U usporedbi sa svibnjem 2022. realan promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,7%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) porastao za 1,1%.
Prema izvornim indeksima nominalan promet veći je za 12,1% u odnosu na svibanj 2022., a najsnažniji rast zabilježen je u trgovačkoj struci Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi, s porastom prometa od 54,4% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,9%. S rastom od 17,8% godišnje, trgovačka struka Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama imala je najveći utjecaj na ukupan indeks (6,8%). Rast na godišnjoj i mjesečnoj razini zabilježen je u gotovo svih jedanaest trgovačkih struka, osim u Motorna goriva i maziva (-5,7% godišnje).
U razdoblju od siječnja do svibnja kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,6% u odnosu na isto razdoblje 2022.
"Nastavak povoljnih trendova u trgovini na malo rezultat je i postupnog usporavanja snažnih inflatornih pritisaka, ali i kretanja potrošačkog optimizma čiji pokazatelji su u svibnju nastavili bilježiti poboljšanje. Navedeno odražava i optimizam u pogledu ovogodišnjih turističkih rezultata, kontinuiran pritisak na rast plaća i otporno tržišta rada, što djelomično ublažava pad raspoloživog dohotka kućanstava i osnažuje dohodovna očekivanja. Kao ograničavajući čimbenik potrošnje zasigurno se može izdvojiti postojanost snažnih inflatornih pritisaka te kontinuirana ekonomska neizvjesnost koja posljedično osnažuje sklonost štednji. Navedeno će se i u nastavku godine odražavati na trendove u maloprodaji", stoji u komentaru RBA analitičara.
Nakon šest mjeseci uzastopnog pada na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja zabilježila je u svibnju 2023. najsnažniji rast od rujna 2022. Naime, obujam industrijske proizvodnje u usporedbi s istim razdobljem 2022. porastao je u svibnju za 1,2% (kalendarski prilagođeno). U odnosu na travanj, sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja ostvarila je snažan rast od 4,4%, najsnažniji u posljednjih 35 mjeseci.
Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), solidne pozitivne promjene u svibnju ostvarene su kod proizvodnje Intermedijarnih proizvoda (+6,2%), Energije (+5,9%), Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+4,6%) i Kapitalnih proizvoda (+2,4%). Negativna promjena evidentirana je u kategoriji Trajni proizvodi za široku potrošnju (-6,9%).
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine solidan rast u svibnju bilježi proizvodnja Energije (+5,9%), Kapitalnih proizvoda (+4,7%) i Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,9%). S druge strane, snažno smanjenje je zabilježeno u kategoriji Trajni proizvodi za široku potrošnju (-13,2%), a pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježe i Intermedijarni proizvodi (-2,1%). Na godišnjoj razini Trajni proizvodi za široku potrošnju bilježe kontinuiran pad od rujna 2022., dok proizvodnja Intermedijarnih proizvoda pada sedmi mjesec zaredom.
Prema NKD-u, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 9,1% na godišnjoj razini, dok je u Rudarstvu i vađenju obujam industrijske proizvodnje smanjen za 4,6%. U Prerađivačkoj industriji, koja čini otprilike 85% ukupne industrijske proizvodnje, rast je iznosio skromnih 0,8% godišnje. Prvi je to godišnji rast proizvodnje u Prerađivačkoj industriji od listopada 2022.
Prerađivačka industrija, u razdoblju siječanj-svibanj 2023. pala je za 2,2% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Padu u tom razdoblju pridonijele su, primjerice, djelatnosti u Proizvodnji namještaja (-17,5%), Proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (-20,7%), Proizvodnji tekstila (-25,4%), Proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-44,4%), itd. Rast je zabilježen tek u 9 od ukupno 24 djelatnosti prerađivačke industrije. Navedeno odražava prigušene aktivnosti i izazovne uvjete poslovanja u prerađivačkom sektoru u okružju koje karakterizira pooštravanje uvjeta financiranja, rast troškova duž proizvodnog procesa i primjetno slabljenje inozemne potražnje.
S druge strane, snažan mjesečni rast ukupne industrijske proizvodnje zrcali solidan rast od 6,7% upravo u Prerađivačkoj industriji. U svibnju je u usporedbi s promjenama u prijašnjim mjesecima, snažan mjesečni rast proizvodnje zabilježen u Proizvodnji metala (+11,9%), Proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (+16,7%) te Proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+44%).
U razdoblju od siječnja do svibnja kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za 1,5% u odnosu na isto razdoblje 2022.
"Uz prelijevanje negativnih utjecaja iz vanjskog okruženja, na aktivnosti u industriji djeluje i kontinuiran rast opće razine cijena kroz rastuće ulazne troškove i slabljenje potražnje za industrijskim dobrima. Trend usporavanja potražnje započet krajem prošle godine u najvećim gospodarstvima zasigurno će se nastaviti odražavati i na domaću proizvodnju. Navedeno se nastavilo odražavati i na slabljenje optimizma u industriji. Iščezavanjem postojećih narudžbi, skromnija potražnja djeluje na trenutnu i planiranu proizvodnju, a izazovni poslovni uvjeti u prerađivačkom sektoru dolaze do izražaja. Osim ekonomskih uvjeta, slabljenje aktivnosti u industriji odražava i rotiranje potražnje prema uslugama nakon potpunog ukidanja mjera povezanih s pandemijom. U skladu s navedenim, u nastavku godine prevladavaju negativni rizici povezani sa slabljenjem robnog izvoza", stoji u zaključku analize RBA analitičara.
