Menu
Prema posljednjim dostupnim podacima središnje banke, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju veljače 2023. iznosilo je 46,6 mlrd. eura, što u odnosu na kraj veljače 2022. godine predstavlja rast od 918,6 mil. eura odnosno 2%, prenose RBA analitičari.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj gotovo i nije bilo promjena odnosno javni dug opće države viši je za 0,1%. Podsjetimo, na kraju 2022. razina duga opće države spustila se na 68,4% BDP-a, što je na godišnjoj razini poboljšanje za 10 postotnih bodova, a rezultat je i izraženog rasta gospodarske aktivnosti u promatranom razdoblju.
Doprinos porastu duga opće države u veljači došao je od domaće komponente koja se povećala za 1,7 mlrd. eura odnosno 5,7% u odnosu na veljaču 2022. godine, dosegnuvši razinu od 31,7 mlrd. eura. S druge strane, inozemna komponenta na kraju veljače 2023. iznosila je 14,9 mlrd. eura, a u odnosu na veljaču 2022. te je zabilježila smanjenje za 792 mil. eura ili 5,1%. Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti na koje se odnosi 64,6%. Slijede krediti (32,6%) te na kraju kratkoročne vrijednosnice (3,5%).
Iako u ovoj godini očekujemo blago povećanje javnog duga zbog rastućih potreba proračunskih korisnika, njegov udio u relativnom izrazu trebao bi nastaviti blago padati. Zaoštravanje uvjeta financiranja na financijskim tržištima kroz rastuće kamatne stope povećava troškove financiranja, međutim njihov značajniji utjecaj osjetit će se s odmakom. Naime, tržišni rast kamatnih stopa prelijeva se u javne financije s određenom vremenskom distancom te su takvi efekti vidljivi tek u srednje do dugoročnom horizontu. S druge strane, sasvim je drugačija situacija s visokom inflacijom od koje javne financije imaju koristi u realnom vremenu. Stoga održivost javnih financija za sada nije upitna. Hrvatska se posljednjih godina relativno povoljno zaduživala, a trošak kamata smanjio se s razine od 3,5% BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,4% BDP-a u 2022.
"Početkom lipnja, kako smo i očekivali, Vlada je na međunarodnom tržištu kapitala uspješno izdala euroobveznicu u ukupnom nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura s dospijećem 2035. godine. Uz izniman interes investicijske javnosti koji je značajno premašio iznos na izdanju (6,4 mlrd. eura) nove euroobveznice izdane su uz prinos od 4,047% (kuponska kamatna stopa 4,00%). Prema revidiranom planu financiranja, koji je nedavno predstavljen u sklopu rebalansa proračuna, primici od izdanih vrijednosnih papira u 2023. godini povećani su za 384,5 mil. eura na 4,6 mlrd. eura. Podsjetimo, u prvom tromjesečju realizirano je uspješno izdanje 1,85 mlrd. eura tzv. narodnih obveznica. U studenom dospijeva 1,5 mlrd. eura lokalne obveznice, a uzimajući u obzir potrebe za financiranjem za ovu godinu, možemo očekivati i aktivnu jesen na tržištima kapitala do kraja godine", stoji u komentaru RBA analitičara.
