Menu
Prema najnovijim rezultatima istraživanja o atraktivnosti tržišta za izravna strana ulaganja (FDI) koje je provela konzultantsko-revizorska kompanija EY, tijekom 2022. godine u Hrvatskoj je bilo rekordnih 26 stranih ulaganja, 53% više u odnosu na godinu ranije, što je Hrvatsku smjestilo na 28. mjesto u Europi.
Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj su doprinijela stvaranju 2.585 novih radnih mjesta. Prema godišnjem izvješću EY European Attractiveness Survey, na razini Europe bilježi se tek 1% više izravnih stranih ulaganja u usporedbi s 2021. godinom, što je 7% niže od rekordne predpandemijske 2019. Tijekom 2022. godine u 44 europske zemlje provedeno je 5.962 greenfield investicija te investicijskih projekata ekspanzije, u usporedbi s 5.877 projekata u 2021.
"U uvjetima rastuće inflacije, rastućih troškova opskrbe energijom i drugih troškova, slabijeg gospodarskog rasta i geopolitičkih događanja na istoku Europe rast stranih ulaganja u Hrvatskoj za 53% možemo smatrati iznimnim uspjehom. Ulagači su postali iznimno oprezni zbog promjenjivih uvjeta poslovanja poput rasta kamatnih stopa, visoke inflacije i relativno visokog javnog duga. Ipak, ulagači se sve više okreću zemljama u južnoj i istočnoj Europi, pa su prepoznali i Hrvatsku, u kojoj je tijekom 2022. ostvareno 26 investicijskih projekata financiranih izravnim stranim ulaganjima, što je dovelo do 2.585 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj je najveći broj investicija bio usmjeren prema novim projektima, a u manjem dijelu radilo se o stranim ulaganjima namijenjenima ekspanziji postojećih", govori Tomislav Čutura, partner i voditelj Odjela strateških i transakcijskih usluga u EY-u Hrvatska.
Strani ulagači u Hrvatskoj su najviše ulagali u tri područja: sektor transporta, IT industriju te proizvodnju. Na razini Europe prednjači IT industrija, u koju je uloženo 20% svih ukupnih stranih ulaganja. Na drugom mjestu su poslovne usluge, a na trećem proizvodnja.
Više od polovice, čak 60% izravnih stranih ulaganja u europskim zemljama u 2022. godini poteklo je od europskih tvrtki, dok su neeuropske kompanije pokazale veću dozu opreza po pitanju europskog tržišta.
"Broj unutareuropskih i američkih ulaganja 2020. godine bio je jednak, a otada se udio unutareuropskih ulaganja povećao i taj će se trend zadržati dok god Europa ponovno ne ojača svoju privlačnost za globalne ulagače. Ipak, što se tiče Hrvatske, najviše ulaganja imali smo iz Njemačke i iz SAD-a, a zatim iz Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine", komentirao je Čutura.
Najveći dio izravnih stranih ulaganja u Europi tijekom prošle godine ostvarile su Francuska (1.259 projekata), Ujedinjeno Kraljevstvo (929) i Njemačka (832). Kako pojašnjavaju u EY-u, Francuska je u posljednjih nekoliko godina provela niz reformi koje pogoduju poduzetništvu, čime je privukla velik broj stranih ulagača.
"Hrvatska može učiti od Francuske. Ključna hrvatska, pa i europska ambicija trebala bi biti stvaranje povoljnih uvjeta poslovanja, daljnje ulaganje u razvoj digitalnog i održivog društva. Kumulativni potencijal nagomilane potražnje i broj planiranih projekata povezanih s izravnim stranim ulaganjima u 2023. ukazuje da oporavak nakon pandemije nije izgubljen i očekujemo dugoročni rast stranih ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska tek prolazi kroz digitalnu transformaciju, a kako pokazuju kretanja tržišta na europskoj razini, IT industrija i ulaganja u obnovljive izvore energije su najzanimljiviji stranim ulagačima. Upravo zato, Hrvatsku čeka nastavak pozitivnog trenda stranih ulaganja, na nama je da stvorimo još povoljnije uvjete za njih unutar zemlje", zaključuje Čutura.
