Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju travnja 41,9 mlrd. eura, što je povećanje za 275,5 mil. eura ili 0,7% na mjesečnoj razini i 3 mlrd. eura ili 7,8% u odnosu travanj 2022. (na osnovi stanja).
Na godišnjoj razini trend rasta ukupnih kredita traje od veljače 2022., a dvoznamenkaste stope rasta bilježe se od svibnja prošle godine. Na mjesečnoj razini ukupni krediti nastavljaju trend blagog rasta koji traje od kraja 2022. godine (na osnovi stanja). Prema podacima središnje banke, na osnovi transakcija, krediti domaćim sektorima porasli su u travnju za 0,4 mlrd. eura ili 1,1% u odnosu na ožujak. Rast ukupnih kredita domaćim sektorima na godišnjoj se razini blago ubrzao, s 9,5% u ožujku na 9,6% u travnju. Rast kredita nefinancijskim poduzećima blago se usporio (s 15,4% u ožujku na 15,2% u travnju), a rast kredita stanovništvu nastavio se ubrzavati (sa 6,0% na 6,3%), prije svega kao odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 4,3% na 5,0%) uz manje izraženo ubrzavanje rasta stambenih kredita (s 9,6% na 9,8%), prenose RBA analitičari.
Na osnovi stanja, promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,3 mlrd. eura porasli su za 252,1 mil. eura ili 1,8% na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati treći mjesec zaredom, a u travnju se spustila na 14,9% (+2 mlrd. eura) u odnosu na 15,2% zabilježenih u ožujku 2023. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva usporio je na 6,4% (+263,6 mil. eura), što je 0,7 postotnih bodova manje u odnosu na godišnju promjenu u ožujku. Krediti za obrtna sredstva na kraju travnja iznosili su 4,4 mlrd. eura, a na mjesečnoj razini porasli su za 1,8% ili 78,9 mil. eura, najsnažnije od srpnja prošle godine. Istovremeno su krediti za investicije zabilježili rast za 35,9 mil. eura ili 0,6% u odnosu na ožujak, a iznosili su na kraju travnja 5,6 mlrd. eura, pri čemu je godišnja stopa rasta usporila s 13,6% u ožujku na 11,3% u travnju (+573,5 mil. eura). Prema navodima iz HNB-a, najviše su rasli krediti u djelatnosti prijevoza i skladištenja.
S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 20,3 mlrd. eura skromno su porasli u odnosu na ožujak (+0,6% ili 119,2 mil. eura), dok je u odnosu na travanj 2022. rast iznosio 1,1 mlrd. eura ili 5,8%. Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi gotovo polovica ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 10 mlrd. eura, na mjesečnoj su razini ostvarili rast od 0,4% ili 36,7 mil. eura. U odnosu na travanj prethodne godine stambeni krediti porasli su za 894,7 mil. eura ili 9,6%. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 36,7% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,4 mlrd. eura, zabilježili su mjesečni rast od 0,9% (+68,1 mil. eura) te rast na godišnjoj razini od 3,9% (280,6 mil. eura).
Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (86,6%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju travnja iznosili su gotovo 7 mlrd. eura. Uz povećanje u odnosu na travanj prošle godine za 103,7 mil. eura (+1,5%), u odnosu na ožujak zabilježen je pad za 105,2 mil. eura ili 1,5%. Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
"Ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita može zrcaliti povećanu potrebu financiranja tekuće potrošnje u okružju ustrajnih inflatornih pritisaka, kao i očekivanja o rastu kamatnih stopa. U nastavku godine za očekivati je i snažniji rast stambenih kredita uslijed početka provedbe novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita sredinom ožujka. Rast bilježi i kreditiranje nefinancijskih poduzeća, a prema namjeni kredita u odnosu na ožujak porasli su i krediti za obrtna sredstva i krediti za investicije. Usporavanje godišnje stope rasta kredita nefinancijskim poduzećima odraz je i već snažnog rasta promatranih kredita u travnju godinu dana ranije. U idućim mjesecima očekujemo da će se nastaviti sužavati razlika između godišnje stope rasta ukupnih kredita i inflacije", stoji u komentaru RBA analitičara.
