Menu
Prema podacima koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo pao je u ožujku na mjesečnoj i na godišnjoj razini, prenose RBA analitičari.
U usporedbi s veljačom ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo bio je niži za realnih 0,9%, dok je u usporedbi s ožujkom 2022. kalendarski prilagođen promet realno pao za 1,3%. Tako se nakon dva mjeseca rasta, godišnja promjena realnog prometa u trgovini na malo ponovno vratila u negativno područje i bila je najniža još od prosinca 2020. Osim baznog učinka, posljedica je to razmjerno snažnih inflatornih pritisaka koji još smanjuju raspoloživi dohodak te zamjetno utječu na raspoloženje potrošača.
Na tromjesečnoj razini, u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. kalendarski prilagođen promet ostao je nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je u odnosu na prethodno tromjesečje realno niži za 0,4% (sezonski i kalendarski prilagođeno).
Na mjesečnoj razini promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao je za realnih 3,1%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) bio viši za 3,7%.
U usporedbi sa ožujkom 2022. realan promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima smanjen je za 3,2%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) porastao za 1,7%.
Prema izvornim indeksima nominalan promet veći je za 12,1% u odnosu na ožujak 2022., a najveći doprinos porastu došao je od trgovačke struke Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama, s porastom prometa od 14,5% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 5,1%. Slijede trgovačke struke Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila (+56,6%, s utjecajem na ukupan indeks od 2,2%) te Ostale nespecijalizirane prodavaonice (+25,3%, s utjecajem na ukupan indeks od 1,7%).
U prvom tromjesečju 2023. nastavlja prevladavati okruženje koje karakteriziraju snažni (iako oslabljeni) inflatorni pritisci, dok se optimizam potrošača unatoč poboljšanjima u prva dva mjeseca 2023. tijekom ožujka ponovno spustio ispod prosječne dugoročne vrijednosti. Navedeno će se i u nastavku godine odražavati na trendove u maloprodaji. Ipak, na razini cijele 2023. očekujemo prosječnu stopu rasta blago iznad 1%.
Industrijska proizvodnja u ožujku 2023. nastavila je bilježiti pozitivne mjesečne promjene ali i pad na godišnjoj razini peti mjesec zaredom. Naime, obujam industrijske proizvodnje u usporedbi s istim razdobljem 2022. pao je u ožujku 0,7% (kalendarski prilagođeno). U odnosu na veljaču sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja ostvarila je rast od 1,2%.
Promatrano tromjesečno, u prvom tromjesečju 2023. zabilježen je realan pad industrijske proizvodnje za 1,7% u odnosu na isto razdoblje 2022. (kalendarski prilagođeno), dok je na tromjesečnoj razini zabilježen rast od 1,4% (sezonski i kalendarski prilagođeno).
Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pozitivna promjena u ožujku ostvarena je kod kategorije Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+7,4%) i Intermedijarni proizvodi (+1,0%). Negativne promjene evidentirane su u kategorijama Trajni proizvodi za široku potrošnju (-4,9%), Energija (-4,9%), dok su Kapitalni proizvodi zabilježili pad u odnosu na veljaču za 3,7%.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine skroman pad u ožujku bilježi Energija (-0,8%), a smanjena je proizvodnja i u kategorijama Trajni proizvodi za široku potrošnju (-6,2%) i Intermedijarni proizvodi (-7,5%). Na godišnjoj razini Trajni proizvodi za široku potrošnju bilježe kontinuiran pad od rujna 2022., dok proizvodnja intermedijarnih proizvoda pada peti mjesec zaredom. S druge strane, rast su ostvarile kategorije Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+4,3%) i Kapitalni proizvodi (+5,8%).
Prema NKD-u, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 2,9% na godišnjoj razini, dok je u Rudarstvu i vađenju obujam industrijske proizvodnje smanjen za 5,6% i u Prerađivačkoj industriji, koja čini otprilike 85% ukupne industrijske proizvodnje, za 1,4%.
Prerađivačka industrija, u razdoblju siječanj-ožujak 2023. pala je za 2,2% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Padu u tom razdoblju pridonijele su, primjerice, djelatnosti u Proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (-29,1%), Proizvodnji tekstila (-22,6%), Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (-19,0%), Proizvodnja duhanskih proizvoda (-16,5%) te Proizvodnja namještaja (-15,9%). Rast je zabilježen tek u 11 od ukupno 24 djelatnosti prerađivačke industrije.
"U izgledima za ovu godini prevladavaju negativni rizici jer se industrijska proizvodnja i dalje nalazi pod pritiskom još uvijek visokih ulaznih troškova, ograničenjima na strani ponude i smanjene potražnje (trend usporavanja potražnje za industrijskim dobrima započet krajem 2022. u najvećim gospodarstvima) i ekonomske neizvjesnosti. Na razini cijele 2023. stopa rasta obujma industrijske proizvodnje zabilježit će usporavanje u odnosu na 1,6% ostvarenih u 2022. godini", stoji u komentaru RBA analitičara.
