Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju veljače 41,5 mlrd. eura, što je povećanje za 172,4 mil. eura ili 0,4% na mjesečnoj razini i 4,0 mlrd. eura ili 10,7% u odnosu veljaču 2022. (na osnovi stanja), prenose RBA analitičari.
Promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,0 mlrd. eura bili su na kraju veljače veći za 117,3 mil. eura ili 0,8% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 20% (+2,3 mlrd. eura) u odnosu na 21,5% zabilježenih u siječnju 2023. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva usporio je na 15,6% (+589,2 mil. eura), što je 5 postotnih bodova manje u odnosu na godišnju promjenu u siječnju. Krediti za obrtna sredstva na kraju veljače iznosili su 4,4 mlrd. eura, a na mjesečnoj razini porasli su za 0,9% ili 38,2 mil. eura. Istovremeno su krediti za investicije zabilježili rast za 40 mil. eura ili 0,7% u odnosu na siječanj, a u veljači su iznosili 5,5 mlrd. eura pri čemu je godišnja stopa rasta blago usporila na 16,2% (+772,5 mil. eura).
S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 19,9 mlrd. eura ostvarili su skroman rast u odnosu na siječanj (+0,4% ili 78,4 mil. eura), dok je u odnosu na veljaču 2022. rast iznosio više od milijardu eura ili 5,3%. Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi polovica ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 9,9 mlrd. eura, na mjesečnoj su razini ostvarili skroman rast od 0,3% ili 29,4 mil. eura.
U odnosu na veljaču 2022. stambeni krediti bili su viši za 881,8 mil. eura ili 9,7%. Intenzivniji rast stambenih kredita očekuje se u idućim mjesecima uslijed novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 36,4% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,3 mlrd. eura, zabilježili su mjesečni rast za 0,8% (+58,1 mil. eura) te rast na godišnjoj razini od 2,3% (165,7 mil. eura).
Krediti općoj državi od kojih se glavnina (87%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju veljače iznosili su 7,2 mlrd. eura. Uz povećanje u odnosu na veljaču prošle godine za 767,7 mil. eura (+11,9%), u odnosu na siječanj ostali su gotovo nepromijenjeni (-0,1%). Pri tome se većina kredita (79,7%) središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite (s dospijećem više od 5 godina).
Promatrano prema valutnoj strukturi, 99,8% ukupnih kredita drugih monetarnih financijskih institucija odnosi se na kredite u domaćoj valuti odnosno euru.
"Nastavku rasta kreditne aktivnosti i u prvom tromjesečju 2023. doprinosi zaokret u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka budući da se očekuje nastavak rasta troškova zaduživanja. Rast kredita domaćim sektorima uglavnom je odraz nastavka rasta kredita nefinancijskim poduzećima iako rast bilježe i krediti stanovništvu, ponajviše gotovinski nenamjenski krediti. Prema navodima iz HNB-a u kreditiranju nefinancijskih poduzeća u veljači ističu se djelatnosti prerađivačke industrije, građevinarstva i pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane", stoji u komentaru RBA analitičara.
