Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, u siječnju 2023. nastavljena je dvoznamenkasta stopa rasta i izvoza i uvoza roba.
Naime, vrijednost izvoza roba u siječnju ove godine u odnosu isto razdoblje 2022. porasla je za 12,3% (u odnosu na 11,7% u prosincu 2022.), dok je vrijednost uvezenih roba zabilježila rast od 16,4% na godišnjoj razini (u odnosu na 24,9% u prosincu). Iako je primjetno usporavanje dinamike godišnjih promjena u odnosu na zabilježene promjene u prethodnoj godini, još uvijek snažan rast vrijednosti izvoza i uvoza roba odraz je ponajprije viših cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu, javljaju RBA analitičari.
Vrijednost izvezenih roba iznosila je u siječnju 1,68 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini pad od 11,4%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od gotovo 3 mlrd. eura, skromnija je za 9,2% u odnosu na prethodni mjesec. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,3 mlrd. eura (+22,3% godišnje i -6,3% mjesečno).
Kao rezultat snažnijeg mjesečnog pada izvoza od uvoza roba, pokrivenost uvoza izvozom spustila se u siječnju na 56,1% (-1,4pb u odnosu na kraj 2022.).
Hrvatska je na tržište Europske unije na početku godine izvezla robe u vrijednosti od 1,15 mlrd. eura ili 68,6% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 8,9%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 19,6% uz vrijednost uvoza od 2,24 mlrd. eura (gotovo 75% ukupnog uvoza RH u siječnju), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 1,09 mlrd. eura ili 33,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Od ukupno plasiranih roba namijenjenih EU tržištu, 64,8% odnosilo se na trgovinske partnere Njemačku, Italiju, Mađarsku i Sloveniju (i 59,5% uvoza s EU tržišta).
Trgovinski partneri Hrvatske koji se nalaze u europodručju sudjelovali su u promatranom razdoblju u ukupnom izvozu i uvozu roba s 52,6% odnosno s 58,2%. Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, Hrvatska je u siječnju izvezla robe u vrijednosti od 301 mil. eura ili 18% ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 192 mil. eura ili 6,4% ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 109 mil. eura, što je nominalno povećanje od 43,3% u odnosu na isto razdoblje 2022.
Promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast izvoza na godišnjoj razini bilježe kategorije Pića i duhan (+33,4%), Hrana i žive životinje (+25,5%) i Sirove materije, osim goriva (+19,4%). S druge strane, vrijednost uvoza u odnosu na siječanj prethodne godine najviše se povećala u kategorijama Hrana i žive životinje (+37,6%), Mineralna goriva i maziva (+30,9%), Razni gotovi proizvodi (+20,9%).
Promatrano prema NKD-u, najveća nominalna povećanja izvoza robe u siječnju na godišnjoj razini zabilježena su kod Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, dok kod uvoza prednjače Informacije i komunikacije te Rudarstvo i vađenje. Prerađivačka industrija u ukupnom izvozu i uvozu sudjeluje s više od 80% vrijednosti, a zbog visoke uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva velika većina djelatnosti unutar prerađivačke industrije ostvarila je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom.
"Tijekom 2023., a u skladu s kretanjima na globalnim tržištima, izgledno je usporavanje inozemne potražnje za hrvatskom robom kao posljedica već primjetnog usporavanja gospodarskih aktivnosti, posebice prerađivačkog sektora. Skromnijoj dinamici rasta vrijednosti izvoza i uvoza robe doprinijet će i učinak baznog razdoblja. S druge strane, na aktivnosti će pozitivno djelovati poboljšanje učinkovitosti opskrbnih lanaca i povećanje dostupnosti inputa u proizvodnji, što je također važno s obzirom na visoku ovisnost o uvoznim intermedijarnim dobrima u domaćem prerađivačkom sektoru. Istovremeno će promjene koje su se Hrvatskoj dogodile s početkom 2023. (ulazak u europodručje i šengenski prostor) djelovati u pozitivnom smjeru kroz olakšavanje razmjene dobara i usluga unutar EU odnosno europodručja", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
