Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju siječnja 41,3 mlrd. eura što je povećanje za 0,6 mlrd. eura ili 1,6% na mjesečnoj razini i 4,1 eura ili 10,9% u odnosu siječanj 2022. (na osnovi stanja), prenose RBA analitičari.
Promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 13,9 mlrd. eura bili su na kraju siječnja veći za 101 mil. eura ili 0,7% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 21,5% (+2,5 mlrd. eura) u odnosu na 20,7% u prosincu 2022. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva ubrzao je na 20,6% (+739,9 mil. eura), što je 3 postotna boda više na godišnjoj razini. Krediti za obrtna sredstva na kraju siječnja iznosili su 4,3 mlrd. eura.
Istovremeno su krediti za investicije zabilježili pad za 55 mil. eura (ili -1%) u odnosu na prosinac 2022. na 5,5 mlrd. eura pri čemu je godišnja stopa rasta usporila na 16,3%.
S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 19,9 mlrd. eura ostali su gotovo nepromijenjeni u odnosu na prosinac 2022. (-0,1%), dok je na u odnosu na siječanj 2022. rast iznosio 983 mil. eura ili 5,2%. Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi polovica ukupnih kredita kućanstvima s iznosom od 9,9 mlrd. eura na mjesečnoj su razini stagnirali (+0,1%), što se može povezati s izraženijim porastom stambenoga kreditiranja u prosincu u očekivanju pooštravanja uvjeta kreditiranja. U odnosu na siječanj 2022. stambeni krediti bili su na kraju siječnja viši za 896 mil. eura ili 9,9%. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 36,3% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,2 mlrd. eura zabilježili su mjesečno smanjenje za 8,4% te rast na godišnjoj razini od 1,8%.
Krediti općoj državi od kojih se glavnina (87%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju siječnja iznosili su 7,2 mlrd. eura te su uz povećanje u odnosu na prosinac 2022. za 589 mil. eura (+8,9%) u odnosu na siječanj bili viši za 759 mil. eura (+11,8%). Pri tome se većina (79,6%) kredita središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite (s dospijećem više od 5 godina).
Promatrano prema valutnoj strukturi, 99,8% ukupnih kredita drugih monetarnih financijskih institucija odnosi se na kredite u domaćoj valuti odnosno euru.
"Nastavku rasta kreditne aktivnosti i na početku 2023. doprinosi i zaokret u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka budući da se očekuje nastavak rasta troškova zaduživanja. Prema navodima iz HNB-a, primjetno je i zaoštravanje standarda odobravanja kredita uslijed slabijih ekonomskih izgleda gospodarstva", stoji u komentaru RBA analitičara.
