Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u veljači je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i u odnosu na siječanj, prenose RBA analitičari.
Na godišnjoj razini nastavljen je trend pada koji traje od travnja 2021., dok je na mjesečnoj razini prekinut trend rasta registriranih nezaposlenih osoba koji je trajao od listopada 2022. Naime, u odnosu na isto razdoblje 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 12.468 osoba ili 9,6%, a u odnosu na siječanj 2023. zabilježeno je smanjenje za 4.384 osobe ili 3,6%. Od ukupnog broja nezaposlenih pri HZZ-u, 52.982 osobe ili 44,9% odnosi se na muškarce, a 65.003 osobe ili 55,1% na žene. U odnosu na veljaču 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 44.401 osobu ili 27,3%, dok je i u odnosu na veljaču 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 19.992 osobe ili 14,5%. Odraz je to oporavka gospodarske aktivnosti nakon pandemije, ali i općenito pozitivnih trendova na tržištu rada što se zrcali u poboljšanju u odnosu na razdoblje prije zamaha pandemije.
U odnosu na siječanj 2023., broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih manji je za 5863 osoba ili 34,8% te je krajem veljače iznosio 10.999 osoba. S druge strane, iz evidencije je izašlo 15.383 osobe, što je povećanje u odnosu na siječanj za 3074 osobe ili 25%. U odnosu na veljaču 2022., broj ulazaka u evidenciju manji je za 1189 osoba ili 9,8%, dok je broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih veći za 2655 osobe ili 20,9%.
Od ukupnog broja nezaposlenih koji su tijekom veljače ušli u evidenciju, njih 7.841 (71,3%) pristiglo je iz radnog odnosa. S druge strane, od ukupnog broja izlazaka iz evidencije, 11.321 osoba (73,6%) kao razlog izlaska navelo je zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti. Kao najčešći razlog prestanka radnog odnosa naveden je istek ugovora o radu na određeno vrijeme, i to kod 5.378 osoba ili 48,9%. Na kraju veljače slobodnih radnih mjesta bilo je gotovo 22 tisuće, što je 15,4% manje na godišnjoj razini. Što se tiče razine obrazovanja, najveći udio u ukupnom broju registriranih na Zavodu imaju osobe sa završenom srednjom školom (60,8%).
Nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima pokušava se nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja (izvan Europske unije). Nakon što je prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u 2022. godini iznosio gotovo 130 tisuća, tijekom siječnja i veljače u 2023. zaprimljeno je novih 30 tisuća zahtjeva. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se za 212 zanimanja, a najtraženija su bila iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
"Tržište rada za sada ne pokazuje slabosti u okruženju nepovoljnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja te je u skladu s prisutnim trendovima u Europskoj uniji. Broj nezaposlenih osoba zadržava se blizu rekordno niskih razina i u novoj godini, a pozitivni trendovi zrcale se u skromnom nastavku godišnje stope rasta broja zaposlenih. Ipak, Hrvatsku i dalje karakterizira jedna od najnižih stopa zaposlenosti u usporedbi s ostalim zemljama Europske unije. U narednim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih trendova, ali slabijim intenzitetom uslijed skromnije gospodarske aktivnosti i još uvijek prisutne ekonomske neizvjesnosti", objavili su RBA analitičari.
