Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, na kraju 2022. i na početku 2023. nastavljena je dvoznamenkasta stopa rasta i izvoza i uvoza roba, prenose RBA analitičari.
Naime, izraženo u eurima, izvoz roba u prosincu u odnosu isto razdoblje 2021. godine usporio je na 11,6% (u odnosu na 23,9% u studenom), dok je vrijednost uvezenih roba porasla za 24,7% na godišnjoj razini (u odnosu na 31,6% u studenom). Oporavak domaće i inozemne potražnje nakon 2020. rezultirao je trendom dvoznamenkastih stopa rasta uvoza i izvoza koji je započeo u ožujku 2021., a nastavio se tijekom cijele 2022. kao odraz snažnog rasta cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu koje se prelijevaju i na domaće.
Na razini cijele 2022., promatrano kumulativno, vrijednost izvezenih roba iznosila je gotovo 24 mlrd. eura, što je više za 30,4% u odnosu na prosječnu vrijednost iz 2021. godine. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 41,6 mlrd. eura, porasla je za 46,4% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u 2022. iznosio je 17,6 mlrd. eura (+75,8% u odnosu na 2021.). Snažno produljivanje manjka u robnoj razmjeni posljedica je i veće uvozne baze.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prosincu 57,4%, dok je na razini cijele 2022. iznosila 57,6%. Pogoršanje pokrivenosti uvoza izvozom u prosincu na mjesečnoj razini (-7,3pb) rezultat je snažnijeg mjesečnog pada izvoza od uvoza. Naime, u odnosu na studeni, vrijednost izvoza robe bila je manja za 17,2%, dok je vrijednost uvoza smanjena za 6,6%. Pritom se manjak u robnoj razmjeni povećao te je u prosincu iznosio 1,4 mlrd. eura (u odnosu na 1,2 mlrd. eura mjesec ranije).
Hrvatska je na tržište Europske unije tijekom prošle godine izvezla robe u vrijednosti od 16,4 mlrd. eura ili 68,6% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 31,6%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 34,6% uz vrijednost uvoza od 29,2 mlrd. eura (70,4% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 12,8 mlrd. eura ili 38,7% na godišnjoj razini. Od ukupno plasiranih roba namijenjenih EU tržištu, 67,1% odnosilo se na trgovinske partnere Njemačku, Italiju, Mađarsku i Sloveniju (i 62,8% uvoza s EU tržišta).
Trgovinski partneri Hrvatske koji se nalaze u europodručju sudjeluju u promatranom razdoblju u ukupnom izvozu i uvozu roba s 50,2% odnosno s 52,5%. Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, u 2022. Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti od 4,6 mlrd. eura ili 19,2% ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 3,07 mlrd. eura ili 7,4% ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 1,5 mlrd. eura, što je nominalno povećanje od 28,3% u odnosu na 2021.
Promatrano prema NKD-u, najveća nominalna povećanja izvoza i uvoza robe u 2022. na godišnjoj razini zabilježena su kod Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, a slijedi Rudarstvo i vađenje. Unutar prerađivačke industrije, ostvarenim povećanjem dominira kategorija Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, posebice kod uvoza. Prerađivačka industrija u ukupnom izvozu i uvozu sudjeluje s više od 78% vrijednosti, a zbog visoke uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva velika većina djelatnosti unutar prerađivačke industrije ostvarila je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom.
U 2022. snažno produbljivanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom odražava ponajviše rast neto uvoza energenata zbog povećanih cijena na svjetskom tržištu, ali i ostalih kategorija roba, posebice prehrambenih i industrijskih sirovina.
"U skladu s kretanjima na globalnim tržištima, na početku 2023. izgledno je usporavanje inozemne potražnje za hrvatskom robom kao posljedica već primjetnog usporavanja gospodarskih aktivnosti, posebice prerađivačkog sektora. U nastavku godine očekujemo skromniju dinamiku vanjskotrgovinske razmjene na godišnjoj razini i zbog učinka baznog razdoblja. S druge strane, napredak koji je Hrvatska ostvarila početkom 2023. (ulazak u europodručje i šengenski prostor) trebao bi djelovati u pozitivnom smjeru kroz olakšavanje razmjene dobara i usluga unutar EU odnosno europodručja", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
