Menu
Prema preliminarnim podacima potrošačke cijene u veljači, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 11,7% (11,9% IPC) u odnosu na veljaču 2022., dok su u odnosu na siječanj bile više za 0,2% (0,2% IPC) što predstavlja usporavanje godišnje dinamike rasta treći mjesec za redom, prenose analitičari Raiffeisenbanka.
Prema komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, piće i duhana iznosila je u veljači 15,0%, Energije 13,4%, Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 10,3% te Usluga 8,9%.
Prema dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se tako našla u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u veljači 2023., ispred Austrije (11,0%), a iza Slovačke (+15,5%). Prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, najsnažniji inflatorni pritisak na godišnjoj razini zabilježen je u Latviji (+20,1%), dok je najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju ostvaren u Luksemburgu (+4,8%). U Njemačkoj je u veljači, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija iznosila 9,3% godišnje (+1% u odnosu na siječanj). Na razini europodručja godišnja inflacija usporila je u veljači na 8,5% (s 8,6% u siječnju).
Prema posljednjim informacijama iz Vlade, u pripremi je novi sveobuhvatan paket mjera pomoći usmjeren na građane i gospodarstvo koji bi trebao biti usvojen sredinom ožujka, a stupit će na snagu 1. travnja. Očekujemo kako će Vlada nastaviti ograničavati rast cijena energije, ali i cijena određenih (prehrambenih) proizvoda koje su zamrznute u rujnu 2022. Na taj će način biti odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima pri čemu je važno primijetiti kako je, promatrano po skupinama proizvoda, izgledno da najnižu razinu usklađenosti imaju upravo cijene energije koje su 2021. godine bile na 61% prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2%, što je niže za 16,1pb u odnosu na prosječni rast u EU.
S druge strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) tijekom 2022. porasle 15,6% ili 3,7pb više od prosjeka EU sugerirajući ne samo njihovu daljnju konvergenciju prema prosjeku EU već i premašivanje prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.
"Iako ne očekujemo pad cijena hrane u potrošačkoj košarici, njihov doprinos općoj stopi inflacije nakon prvog tromjesečja trebao bi se iz mjeseca u mjesec smanjivati. Što se tiče opće inflacije, na razini 2023. očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 7,5%. Pri tome ne isključujemo mogućnost da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima te su naše prognoze inflacije i dalje izložene raznim negativnim rizicima", stoji u završnom komentaru RBA analtičara.
