Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju listopada iznosilo je 343,1 mlrd. kuna.
Navedeno stanje predstavlja tzv. mastrihtški dug odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.
Na godišnjoj razini dug opće države bio je niži za 2,1 mlrd. kuna ili 0,6%. Pri tome je doprinos smanjenju duga opće države u odnosu na listopad 2021. rezultat smanjenja vanjske komponente javnog duga koja je bila niža za 8,6 milijardi kuna ili 7,4% te je u najvećoj mjeri rezultat smanjenja duga središnje države. S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga povećala se za 6,7 milijardi kuna ili 2,9% kao posljedica godišnjeg povećanja duga središnje države dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i dugoročnih kredita.
U odnosu na rujan dug opće države zabilježio je pad od 1,2 mlrd. kuna ili 0,3%, a rezultat je to smanjenja inozemne i domaće komponente na mjesečnoj razini. Inozemna komponenta duga tako je na kraju listopada iznosila 107,9 mlrd. kuna, dok je unutarnja komponenta bila na razini od 238,2 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., dug opće države pao je za 0,2% ili 0,7 mlrd. kuna.
Na kraju trećeg tromjesečja udio javnog duga u BDP-u spustio se na 70,4% BDP-a te tako bio za 8pb niži nego na kraju 2021. kada je iznosio 78,4%. Na godišnjoj razini ostvareno je smanjenje od 11,1pb, dok je na tromjesečnoj razini udio niži za 2,7pb. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a (i realnog) rasta gospodarske aktivnosti. Promatrano u odnosu na godišnji bruto domaći proizvod, udio duga u BDP-u nastavio je pad šesto tromjesečje zaredom te se spustio na manju vrijednost i od one iz prvog tromjesečja 2020.
"Na razini cijele 2022. očekujemo da će se omjer javnog duga u BDP-u zadržati oko razine s kraja rujna 2022. U 2023. godini uz nastavak nominalnog i (skromnog) realnog rasta gospodarske aktivnosti, očekujemo da će se relativni pokazatelj zaduženosti države spustiti ispod 70% BDP-a unatoč povećanju duga u apsolutnom izrazu. Od aktivnosti na primarnom tržištu, početkom ožujka dospijeva 1,5 milijardi dolara euroobveznice, pa novo izdanje možemo očekivati u ovom tromjesečju. S obzirom na uvjete na financijskim tržištima, u dogledno vrijeme ne očekujemo izdavanje obveznica na inozemnim tržištima kapitala izvan EU, pogotovo jer je Hrvatska sada EGB izdavatelj. Financijska tržišta, ali i javnost se pripremaju za izdanje narodne obveznice koje se očekuje krajem veljače", stoji u zaključku analize RBA analitičara.
