Menu
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem prosinca 2022. iznosili su 149,1 mlrd. kuna.
Na osnovi stanja porasli su za 7,6 mlrd. kuna ili 5,4% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je u odnosu na studeni zabilježen skroman pad od 0,05% (-80,9 mil. kuna). Stoga je na kraju godine prekinut trend pozitivnih stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu na mjesečnoj razini koji je trajao tijekom cijele 2022. S druge strane, dinamika godišnjeg rasta zadržava se na solidnim razinama (od oko 5%). U odnosu na treće tromjesečje, ukupni krediti stanovništvu zabilježili su skroman rast od 0,6% ili 0,8 mlrd. kuna. Na osnovi transakcija, krediti stanovništvu porasli su za 0,1 mlrd. kuna ili 0,1% u odnosu na studeni, dok su na godišnjoj razini ostvarili rast od 5,8% ili 8,2 mlrd. kuna, prenose RBA analitičari.
Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, s iznosom od 69,1 mlrd. kuna, na kraju prosinca iznosio je 46,3%. Kod kunskih kredita evidentiran je pad na godišnjoj razini šesti mjesec zaredom uz intenziviranje dinamike pada (-10,4% u odnosu na -8,7% u studenom), dok je u odnosu na studeni evidentiran pad od 2,9% ili 2 mlrd. kuna. S druge strane, devizni krediti (uključujući uz valutnu klauzulu) zabilježili su dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 24,3% (+2,5% mjesečno), a ubrzanje dinamike rasta traje kontinuirano od početka godine. Spomenuta kategorija dosegnula je krajem prosinca 80 mlrd. kuna, odnosno činila je 53,7% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu očekivano je s približavanjem ulaska RH u europodručje, odnosno uvođenjem eura.
Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 10,3% na godišnjoj (+7 mlrd. kuna) i 0,9% na mjesečnoj razini (+0,6 mlrd. kuna). Krajem prosinca 2022. stambeni krediti iznosili su 74,7 mlrd. kuna, a na kraju promatranog mjeseca činili su 50,1% ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast stambenih kredita od 1% ili 0,8 mlrd. kuna mjesečno i 10,2% ili 6,9 mlrd. kuna godišnje. Prema navodima središnje banke, snažan rast stambenih kredita odražava snažniju potražnju stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog zaoštravanja uvjeta kreditiranja.
S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 54,3 mlrd. kuna činili su krajem 2022. 36,4% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, a ostvarili su skroman rast od 2,4% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine (ili 1,3 mlrd. kuna). U odnosu na studeni, zabilježen je skroman pad od 0,1% ili 76,7 mil. kuna. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja 2021. godine. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast gotovinskih nenamjenskih kredita od 3,5% ili 1,8 mlrd. kuna godišnje, dok su na mjesečnoj razini ostali gotovo nepromijenjeni.
Prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 5,9 mlrd. kuna, zabilježila su prvi pad na godišnjoj razini od travnja 2022., odnosno niže su u odnosu na prosinac 2021. za 3,5%. U odnosu na studeni zabilježen je neuobičajeno snažan pad od 9,4%. Krediti po kreditnim karticama s iznosom od gotovo 3 mlrd. kuna nastavljaju trend pada na godišnjoj razini koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na prosinac 2021. za 7,8%. U odnosu na studeni ostvaren je pad od 2%.
"U protekloj godini, potražnja za potrošačkim kreditima zaostajala je u odnosu na ostvareni rast potrošačkih cijena. S druge strane, potražnja za stambenim kreditima povećavala se u ciklusima vezanim uz rokove za postavljanje zahtjeva za državnim subvencijama. Istovremeno je rast cijena na tržištu nekretnina povećavao iznose potrebne za kupnju stanova, a time posredno i potražnju za stambenim kreditima. U 2023. očekujemo da će se sužavati razlika između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena. Smatramo da će kod potrošača rast stambenih kredita nastaviti poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Postojana intervencija države kroz subvencije stambenih kredita potiče brži rast cijena na tržištu nekretnina, što se potom prenosi na ubrzanje rasta stambenih kredita u odnosu na gotovinske", stoji u zaključku analize Raiffeisen analitičara.
