Menu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u siječnju je nastavljen rast registriranih nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini četvrti mjesec zaredom, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend pada koji traje od travnja 2021, prenose RBA analitičari.
Naime, u odnosu na prosinac broj registriranih nezaposlenih osoba povećao se za 4.553 osoba ili 3,9%, a u odnosu na isto razdoblje 2022. godine zabilježeno je smanjenje za 8.624 osoba ili 6,6% (u odnosu na -6,3% u prosincu). Od ukupnog broja nezaposlenih pri HZZ-u, 53.911 osoba ili 44,1% odnosi se na muškarce, a 68.458 osoba ili 55,9% na žene. U odnosu na siječanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 42.976 osoba ili 26%, dok je i u odnosu na siječanj 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 17.555 osoba ili 12,5%. Odraz je to oporavka gospodarske aktivnosti nakon pandemije, ali i općenito pozitivnih trendova na tržištu rada što se zrcali u poboljšanju u odnosu na razdoblje prije pandemije.
U odnosu na prosinac, broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih veći je za 3150 osoba ili 23% te je krajem siječnja iznosio 16.862 osoba. S druge strane, iz evidencije je izašlo 12.309 osoba, što je povećanje u odnosu na prosinac za 224 osobe ili 1,9%. U odnosu na siječanj 2022., broj ulazaka u evidenciju veći je za 179 osoba ili 1,1%, dok je broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih veći za 904 osobe ili 7,9%.
Od ukupnog broja nezaposlenih koji su tijekom siječnja ušli u evidenciju, njih 12.996 (77,1%) pristiglo je iz radnog odnosa. S druge strane, od ukupnog broja izlazaka iz evidencije, 8.773 osobe (71,3%) kao razlog izlaska navelo je zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti. Kao najčešći razlog prestanka radnog odnosa naveden je istek ugovora o radu na određeno vrijeme, i to kod 8.836 osoba ili 52,4%. Na kraju siječnja slobodnih radnih mjesta bilo je gotovo 28 tisuća, što je 77,5% više u odnosu na kraj 2022. i 5,3% na godišnjoj razini. Što se tiče razine obrazovanja, najveći udio u ukupnom broju registriranih na Zavodu imaju osobe sa završenom srednjom školom (60,7%).
Nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima zrcali se u povećanju broja radnika iz trećih zemalja (izvan Europske unije). Naime, prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u 2022. godini iznosio je gotovo 130 tisuća, a od toga je pozitivno mišljenje dobilo 109.241 zahtjeva. Tijekom siječnja broj zaprimljenih zahtjeva iznosio je 12.653 za 163 zanimanja, a najtraženija su bila iz građevinskih djelatnosti. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija. Međutim, važno je naglasiti da pouzdana statistika o ukupnom broju radnika iz trećih zemalja još uvijek ne postoji pa možemo govoriti samo o procjenama.
"Tržište rada nastavlja u novoj godini pokazivati snažnu otpornost na nepovoljna ekonomska i geopolitička kretanja, a karakteristika je to tržišta rada i u cijeloj Europskoj uniji čemu pridonosi već prisutan nedostatak radne snage. U narednim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih trendova, ali slabijim intenzitetom uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti", stoji u zaključku izvješća RBA analitičara.
